Veća podrška društva uticala bi na povećanje broja majki koje doje

 Veća podrška društva uticala bi na povećanje broja majki koje doje

Foto: Privatna arhiva

Većina majki upoznata je sa prednostima dojenja. Istraživanja rađena u posljednje dvije godine pokazuju da više od 70 posto crnogorskih majki želi da doji. Ipak, svega 20 posto u Crnoj Gori, a 40 u svijetu, uspjeva da isključivo na ovaj način hranu svoje dijete do navršenog šestog mjeseca života. To pokazuje da dojenje, iako je u pitanju prirodan process, prate brojne poteškoće, kaže u razgovoru za Portal Bar pedijatar Milena Vujošević.

“Postotak od 70 posto majki koje žele da doje je veći nego prije 10 godino kada je važilo mišljenje da su adaptirane formule potpuno adekvatna zamjena majčinom mlijeku. Dojenje je, iako prirodan proces, skopčano sa mnogim poteškoćama. Većina poteškoća se odnosi na uspostavljanje i održavanje  dojenja u prvim nedjeljama nakon porođaja.  Sporije nadolaženje mlijeka, bolne tvrdine  u grudima, ragade na bradavicama, mastitisi su najznačajniji problemi”, počinje razgovor za naš portal dr Vujošević.

Poznata barska doktorka ističe da je dojenje “blogoslov, prirodan proces,koji se nastavlja na trudnoću i porođaj i koji je blagotvoran i za majku i za novorođenče”.

“Njihov prvi kontakt ‘koža na kožu’ nakon porođaja ostvaruje izuzetnu emotivnu povezanost i bliskost, koja se zahvaljujući hormonalnim uticajima produbljuje.  Beba se u majčinom  zagrljaju osjeća zaštićeno i sigurno, a majka je opuštena i uvjerena da svome djetetu daje sve o što je neophodno  za dobro zdravlje i normalan razvoj. Majčino mlijeko je idealna prirodna hrana za svako novorođenče. Po svom sastavu, odnosu hranjivih materija, vitamina, minerala, sadržaju vode absolutno zadovoljava  sve što je potrebno za ubrzan razvoj u prvih 6 mjeseci života. Prisustvo antitijela štiti  bebu od infekcija, razvija imunitet, prevenira alergije. Obezbjeđuje optimalan  fizički , psihički, emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj. Po mnogim istraživanjima smanjuje i rizik od sindroma iznenadne smrti”, ističe naša sagovornica.

 Blagotvornost dojenja za majku uočava se već u  prvim mjesecima dojenja, a ima i kasnije pozitivne efekte.

“Zahvaljujući hormonima oksitocinu i prolaktinu reguliše se proces kontrakcije tj smanjenja materice i  regulacija tjelesne težine. Uspješno dojenje podiže samopouzdanje i opuštenost  kod majke, i tako  prevenira postporođajnu depresiju. Dugoročni benefiti ogledaju se u prevenciji  kancera dojke (po mnogim studijama  do 30%, uz povećanje  postotka pri produženju dojenja)  kao i kancera jajnikai i grlića materice. Dugoročno djeluje preventivno i na osteoporozu.  Majkama je lakše i ekonomičnije da hrane bebu, jer u svakoj prilici  imaju sterilnu, besplatnu i zdravu hranu. Na taj način povoljno se utiče i na očuvanje životne sredine”, objašnjava dr Vujošević.

Ipak, i pored velike želje, nije rijetkost da majke zbog brojnih problema sa kojima su susreću pri uspostavljanju laktacije, već na samom početku odustanu. Izuzetno značajnu ulogu u prevenciji problema i u podršci majkama za uspostavljanje dojenja imaju organizacioni nivoi zdravstvene zaštite.

“Priprema grudi za dojenje počinje još u trudnoći. Tu značajnu ulogu imaju savjetovališta za trudnice. Potom, u porodilištu je veoma važno obezbjediti kontakt majke i bebe u, po mogućnosti, prvom satu, ili  najkasnije do 6 sati od porođaja. Gotovo u svim porodilištima bebe borave pored majki, takav je slučaj i u Baru, tj postoji ‘baby friendly’ system.

Vujošević ističe da beba ne treba da se “uobročava”, već da u prvim danima i nedjeljama života treba da sisa “po pozivu”, odnosno na zahtjev.

“Novorođenče ima manju snagu, manji kapacitet želudca, tako da je i mala količina prvog mlijeka, ‘kolostruma’,  dovoljna da bude sito, a tako stimulativno djeluje na dalje lučenje mlijeka, koje vremenom postaje manje gusto i ‘jako’ ali, i dalje, optimalno za  bebu. Tako se prevazilazi strah kod majki da mlijeka nema dovoljno, ili da nije kvalitetno. Važno je da majka zna da je pad u tjelesnoj masi novorođenčeta i do 7% porođajne mase, normalan, fiziološki, da se beba ne dohranjuje adaptiranim formulama, jer će tako biti sita, i postepeno će  odbiti dojenje.  Znači, majci je potrebna praktična  podrška u uspostavljanju dojenja i savladavanju prvih problema, od  osoblja u porodilištu, patronažnih sestara, pedijatara, ginekologa i porodice”, navodi naša sagovornica.

Postoje slučajevi u kojima, kako ističe dr Vujošević, zbog medicinskih razloga, zbog kontraindikacija od strane majke ili bebe, ne smije doći do uspostavljanja laktacije.

“Tada adaptirane mliječne formule imaju esencijalnu ulogu u ishrani”, ističe dr Vujošević.

Naša sagovornica još jednom ističe da mnogi aspekti  društva i različiti  nivoi zdravstvenog sistema  imaju značajnu ulogu u uspjehu dojenja.

“U Crnoj Gori još od 2014. godine postoje ‘Smjernice za uspješno dojenje’, koje su kao principi dobre prakse upućeni zdravstvenim radnicima (medicinskim  tehničarima, patronažnim sestrama, pedijatrima, ginekolozima), kao  i brošure koje su namijenjene majkama,sa ciljem dodatne edukacije.  Svjetska nedelja dojenja obilježava se u prvoj  nedjelji avgusta, a nacionalna nedjelja dojenja u Crnoj Gori, simbolično u 40.nedjelji u godini, što je ove godine bilo od 28.09 do 04.10., pod nazivom ‘Podrži dojenje- za zdraviju planetu’. Tada se odvijaju mnoge aktivnosti u svrhu propagiranja dojenja i prevazilaženja najčešćih prepreka i problema”, kaže Vujošević.

Na kraju, zaključuje da ukupna društvena akcija i angažovanje pojedinaca i sistema treba da obezbijedi tri osnovne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Unicefa.

“A to su rano započinjanje dojenja (jedan sat od porođaja), isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci života i kontinurano dojenje do  2 godine uz  uvođenje nemliječne dohrane od  6. mjeseca”, zaključila je Vujošević.

Avatar

Sonja Jovanović

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja