Svjetska banka prognozira oporavak crnogorske ekonomije smanjenog intenziteta

 Svjetska banka prognozira oporavak crnogorske ekonomije smanjenog intenziteta

Foto: Ilustracija

Crnu Goru, nakon istorijske recesije, očekuje oporavak smanjenog intenziteta, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke (SB), koja za ovu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije od 7,1 odsto.

SB je, u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan, Crnoj Gori preporučila da održi makroekonomsku stabilnost, osnaži ljudski kapital, smanji barijere za produktivnost privatnog sektora, obezbijedi inkluzivno i efikasno pružanje usluga javnog sektora i pažljivo upravlja svojim prirodnim resursima, kako bi ubrzala oporavak i održala rast i smanjenje siromaštva u zemlji.

Šef kancelarije SB u Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori, Emanuel Salinas, kazao je da je ekonomska kriza, kojoj je doprinjela pandemija koronavirusa, uzrok neizvjesnosti, ali istovremeno i prilika za izgradnju snažnije i otpornije ekonomije.

“U srednjoročnom i dugoročnom periodu pažnja mora biti usmjerena na povećanje otpornosti ekonomije kroz rješavanje unutrašnjih i spoljinih neravnoteža i jačanje rasta produktivnosti. Iako u ovoj godini očekujemo povećanje rasta, dinamika i tok oporavka su neizvjesni“, dodao je Salinas.

Kako je saopšteno iz SB, u Crnoj Gori je izgubljena turistička sezona u prošloj godini dovela do pada bruto odmaćeg proizvoda (BDP) više od 15 odsto, i zemlja je zabilježila jednu od najdubljih recesija u Evropi.

„Očekuje se da će se rast oporaviti na 7,1 odsto u ovoj godini, uz pretpostavku oporavka turizma na 55 odsto njegovog nivoa iz 2019. godine“, navodi se u saopštenju.

SB prognozira da šest zemalja Zapadnog Balkana – Albaniju, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju očekuje ekonomski rast u ovoj godini, nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tokom prošle godine.

„Nakon ove recesije, uzrokovane pandemijom koronavirusa, koja je rezultirala procijenjenim smanjenjem rasta u regiji od 3,4 odsto u prošloj godini, očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u ovoj ostvariti rast od 4,4 odsto“, kazali su iz SB.

U daljem periodu se očekuje usporavanje rasta na 3,7 odsto u narednoj i 2023. godini, pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje uticati na manje investicije i zaposlenost u regiji.

U izvještaju se navodi da bi Crna Gora trebalo da usmjeri napore na sprovođenje reformi koje bi pomogle da se osigura makroekonomska stabilnost, stvore ekonomske prilike i osigura snažan rast vođen privatnim sektorom, od kojeg bi svi građani imali koristi.

Regionalna direktorica SB za Zapadni Balkan, Linda Van Gelder, saopštila je da se primjećuju neki pozitivni trendovi u regionu, podstaknuti brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije.

„Međutim, posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati“, tvrdi Van Gelder.

Prema njenim riječima, sprovođenje vakcinacije, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, takođe će pomoći da se održi taj zamah, ali zemlje moraju i dalje sa pažnjom da usmjeravaju napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala.

U izvještaju se navodi da je pandemija zaustavila decenije napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regiona.

Tržišta rada na Zapadnom Balkanu nadoknadila su tek polovinu gubitaka izazvanih pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada.

„Iako se stopa nezaposlenosti smanjila sa 13,5 odsto u 2019. godini na prošlogodišnjih 12,6 odsto, to je uglavnom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70 hiljada do kraja prošle godine“, navodi se u izještaju.

Ti gubici su, kako su objasnili iz SB, disproporcionalno pogodili osjetljivije grupe stanovništva u regionu, uključujući žene i mlade, pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima u prošloj godini dostigla 33,6 odsto, zaustavljajući petogodišnji trend pada.

Prema izvještaju, javne politike u regionu treba da ostanu jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih uticaja i podsticanje oporavka.

„Sve bi zemlje trebalo da osiguraju da njihovi zdravstveni sistemi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju vakcina, testiranje, liječenje, ličnu zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, takođe treba da budu prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj zavisnosti od ugljenika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije“, zaključuje se u saopštenju.

Avatar

Portal Bar

Pročitajte još