Omer Peročević: Most na Suvom potoku je kapija u muzej maslinarstva

 Omer Peročević: Most na Suvom potoku je  kapija u muzej maslinarstva

Rijetko ko poznaje život i dušu Starog grada Bara kao arheolog Omer Peročević. U mirovini, ne miruje,  nego živi da oživi Stari grad. Posebno se saživio sa mostovima o kojima priča kao o živim ljudima.

Arheolog Peročević  radni  vijek, skoro četiri decenije posvetio je muzeju pod vedrim nebom, godinama istražujući prošlost drevnog grada pronalazeći tragove u ruševinama da bi gradio sliku bitisanja na ovom prostoru. U tom stalnom nastojanju za povezivanjem, iznjedrio je ideju da se obnovi stari kameni most na Suvom potoku (Perin most).

Peročević

Od barskih Spila do Velikog mosta bilo je čak 10 mostova na samom kanjonu Mikulićke rijeke.
„Sačuvano je njih pet. Kameni most na Suvom potoku je bio načet, sklon padu, zarastao i jedva se primjećivao. Na sreću kamene pregrade koje su rađene šezdesetih godina prošlog vijeka, dijelom su ga spasile jer su smanjile taj udar bujice, inače bi bio zatrpan. Danas je jedini  od 10 mostova koji je zadržao izvornu formu – taj noseći središnji luk sa uzvišenjem na sredini. Obnovom smo mu produžili vijek jer kao i svaka starina traži njegu i pažnju. Meni je puno srce jer smo uspjeli spasiti most“, kaže Omer.

Most na Suvom potoku

Uz kamen sa ovog prostora ponovljen je i spontani opus zidanja. Dužina mosta iznosi dvadeset metara, a njegova širina na sredini je nešto više od dva metra.

Most na Suvom potoku jedan je od pet istorijskih mostova sagrađenih na rastojanju od oko 800 metara. To je svojevrstan raritet.

„Oko 40 godina borim se za budućnost, i prošlost Starog grada u kome su, na žalost uglavnom ostaci ostataka. Stari grad je jedinstven, njegovo okruženje dramatično, taj geološki pejzaž i ono što je čovjek na tom prostoru napravio. Most na Suvom potoku je ulazna kapija u prirodni muzej maslinarstva, kulture i religije. Značaj mosta spoznao je nama nepoznati ktitor, koji pravi zadužbinu (vakuf) da bi se moglo ispod zidina Starog grada preći na prostor gdje je gotovo 10.000 stabala maslina, od kojih je oko 1.000 stabala starije od 1.000 godina.  Krajem 17. vijeka, kameni most je bio jedini mogući prelaz u ovom području za ljude i tovarnu stoku jer su se u tom periodu maslinjaci i te kako obrađivali“, otkriva arheolog Peročević.

Foto: Biljana Dabić

U džidžarinske maslinjake sada se stiže preko Starog kamenog mosta.

„Maslina je ne samo znak Bara, fenomen kulturni i prirodni, već kultura koja ljudima na ovim prostorima omogućava život duže od 2.000 godina. Kroz ove naše radove otkrivamo Baranima, i turistima jedan lijep, izletnički ambijent, a sa druge strane ove  aktivnosti oko obnove mosta  su dug prema našim precima, nasleđu koje su nam dali. Maslinarstvo oplemenjuje, šetnja kroz maslinjake daje jedan savršen mir, vid terapije“, ističe Peročević.

Kraćeg mosta sa više naziva rijetko da ima na ovim prostorima – Stari most na Suvom potoku, Perin most, Ljubavni most… Bilo kako ga zvali, most je otgnut od propadanja i ostao da svjedoči pokoljenjima.

Cijeli potez prema Rumiji zove se Perin potok. Gore u klancu padina Rumije su njive, vrtovi, izvor – neki to zovu Perine bašte. Tačno je da ga zovu i Perin most, i most na Suvom potoku. Neko bi pitao – čemu most, a potok suv. Potok jeste suv sedam – osam mjeseci, ali kad se “nebo” sruči iznad Rumije i krene bujica nosi sve pred sobom.

Bujica je nedavno odnijela dio mosta čiju obnovu je  u 2018. godini finansirala Turistička organizacija Bar preko projekta  NVU  Društvo maslinara Bar, a  izvođač radova je bio Suvad Osmanović.

„Davno je rečeno, mostovi su najplemenitije građevine koje je čovjek napravio. Koliko je tereta preneseno preko mostova, koliko energije uzidano u gradnju, koliko volje da se donese kamen za njegovu obnovu… entuzijazma što  kameni most ima vjerodostojan izgled.  Dobročinstvo je spasiti most“, zaključio je arheolog koji kao rijetko ko poznaje život i dušu Starog grada Bara.

Portal Bar saznaje da će oštećeni dio mosta na Suvom potoku  biti ponovo obnovljen.

Avatar

Biljana Dabić

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja