Više smo ispred ekrana, nego sa porodicom

 Više smo ispred ekrana, nego sa porodicom

Sve pristupačniji i sve prisutniji smartfoni, tableti i računari su nam donijeli mnoštvo novih mogućnosti, ali su i promijenili način na koji radimo, zabavljamo se i komuniciramo sa drugima.

Koliko smartfona imate u vašoj kući? Prosječan odgovor je četiri, ali, u zavisnosti od broja ukućana, poslova koje obavljate, kao i uzrasta, taj broj može biti čak i – deset. Mnogi danas imaju i dva smartfona, jedan poslovni i jedan lični, a nije rijetkost “nositi posao kući” obično u vidu još jednog laptopa.

Osam godina ispred ekrana

Još osamdesetih godina prošlog vijeka psiholozi su upozoravali da previše vremena provedenog ispred računara, ili konzola za video igre, može negativno uticati na kognitivne sposobnosti djece, ali i odraslih, te način na koji stiču nove društvene vještine.

To je bilo u vrijeme kada su računari mahom služili za unos teksta i obradu podataka, a video igre bile ograničene na dvadesetak popularnih naslova, koje je moguće ‘preći’ za par dana igranja. Uz to, računari su bili relativna retkost u domovima, te su se korisnici sa njima uglavnom sretali u poslovnom okruženju i eventualno u obrazovnim i naučnim ustanovama.

Tridesetak godina kasnije, računari su dio svakog segmenta života. Često se zaboravlja da je smartfon zapravo – računar, često i boljih mogućnosti nego laptopovi od prije nekoliko godina. I pametni televizori su računari, budući da imaju svoj procesor i pokreću neku vrstu operativnog sistema, najčešće Android. Tu su i ‘obični’ računari najčešće u vidu laptopova, mada entuzijasti iz domena video igara, popularni gejmeri, kao i oni koji se bave obradom videa i fotografija obično imaju velike desktop računare, sa mogućnošću priključivanja raznih dodatnih uređaja.

Dva istraživanja sprovedena u SAD početkom ove godine, došla su do vrlo sličnih podataka. Ispitanici su naveli da dnevno provode između pet i šest sati gledajući u ekran, računar na poslu ili kod kuće, smartfon ili tablet. Neki od ispitanika su naveli da u neku vrstu ekrana gledaju ‘svaki minut koji provedu budni, pa čak i dok ručaju’. Čak 22 odsto ispitanika je navelo da samo na svom smartfonu provedu barem četiri sata svakog dana, ne računajući poslovni smartfon ili računar.

Stručnjaci navode da se lako može zaključiti da neki od ‘ekstremnijih’ korisnika, obično oni kojima je posao vezan za internet komunikaciju, dnevno ispred ekrana računara ili smartfona provedu i osam, pa čak i deset sati. Samo 5 odsto ispitanika je navelo da ispred svojih digitalnih ‘ljubimaca’ provedu manje od jednog sata dnevno.

Sanja Stanojević Ilić, specijalni psiholog, kaže da smartfoni i računari zaista mogu izazvati zavisnost.

“Pametni uređaji su odavno postali naša svakodnevnica, a pošto su relativno laki za upotrebu, mi smo ih na neki način ‘pustili’ u sve segmente naših života. Svima nam je lakše da pošaljemo poruku putem Facebooka ili Viber aplikacije, da postavimo slike na neku od društvenih mreža, kako bi ih vidjeli naši prijatelji ili članovi porodice. Vremenom, to postaje dio naših svakodnevnih navika i rutine, pa nam je veoma teško da ih promijenimo. Takođe, kada je i naša bliska okolina, kao i prijatelji i saradnici sličnih navika, na scenu stupa takozvani ‘sindrom potvrđivanja’. Kada vam neko kaže da će vam poslati poruku ili obavještenje putem neke popularne aplikacije, vi ćete se, prirodno, osjećati izostavljenim ako ne koristite tu aplikaciju ili smartfon uopšte. Jednostavno, okruženje nas ‘natjera’ da i mi budemo dio tog virtuelnog, digitalnog svijeta”, objašnjava Stanojević Ilić.

Stvari ne stoje bolje ni na starom kontinentu. Grupa evropskih istraživača je sprovela veliko istraživanje na uzorku od hiljadu ispitanika iz 7 zemalja Evropske unije – Španije, Francuske, Njemačke, Poljske, Češke, Grčke i Kipra. Ispitanici su bili uzrasta od 17 do 55 godina, a obuhvaćeno je gradsko kao i ruralno stanovništvo.

Rezultati istraživanja su veoma slični onima u SAD, prosječno se ispred ekrana provodi između 4 i 5.7 sati dnevno, uz smanjenje na 3 sata kako se broj godina ispitanika povećavao. Istraživači su ove podatke predstavili i na (budućem) uzorku uzimajući prosječan očekivani životni vijek u EU od 75 godina. Tako će prosječni korisnik računara i smartfona provesti oko 76500 sati ispred ekrana, što je gotovo 9 godina. Ovi podaci uzimaju u obzir početak korišćenja smartfona sa deset godina, iako su danas korisnici daleko mlađi, čak i sa dvije ili tri godine. Takođe, uzeto je u obzir da će se korišćenje digitalnih uređaja zadržati na današnjem nivou i u budućnosti, što je malo vjerovatno.

Goran Jovanović, kolumnista, kaže da su i na ovim prostorima postale veoma evidentne razmere ‘digitalne zavisnosti’ .

“Apsolutno je neprekidno korišćenje smartfona. Na poslu, u prevozu, u restoranima, gdje god se okrenete, čak i na ulici, sigurno ćete vidjeti nekoga zagledanog u smartfon. Često se telefon koristi i dok se vozi, iako je to, barem u teoriji, zabranjeno. U restoranima ili kafićima je ista slika, mladi ljudi sede zajedno, ali malo ili uopšte ne komuniciraju, već su svi zagledani u svoje telefone. Slično je i kod kuće, roditelji često od najmlađih nogu djeci daju smartfone kako bi gledala crtaće ili igrali igrice, a kada malo porastu, obično ‘naslede’ starije modele telefona. Uz sve ovo, zbog globalne pandemije, mnogi su dio posla prenijeli i kod kuće, te su još duže ispred računara ili laptopa”, navodi Jovanović.

Sličnog mišljenja je i edukatorka Vesna Marinković Stanković.

“Ja lično ne provodim mnogo vremena na društvenim mrežama i smartfonu, ali mi je ipak stalno telefon uključen zbog kontakta sa mojim učenicima i posla. Moji ukućani takođe ne provode mnogo vremena na društvenim mrežama, ali zato u Likovnoj radionici u kojoj radim kod polaznika primjećujem da su im telefoni uvijek pri ruci, i da ih stalno koriste. To je sada postao dio naše svakodnevice, htjeli to mi da priznamo ili ne”, kaže Marinković Stanković.

Smartfon i dok spavamo

Preporuka stručnjaka iz SAD, okupljenih u ‘National sleep foundation’ je da smartfon ne koristimo sat vremena prije spavanja, a minimalno trideset minuta. Neki od smartfona imaju i opciju ‘Blue light filter’ koja smanjuje zamor očiju u tamnoj ili mračnoj sredini. Konstantno korišćenje smartfona dok spavamo značajno utiče na kvalitet i dužinu sna, koja je opet dalje povezana sa radom srca, mozga i mogućnost koncentracije u toku dana.

I proizvođači su svjesni ovakvog uticaja smartfona na naše zdravlje, te gotovo svi noviji uređaji imaju ugrađene funkcije koje mjere naše korišćenje na dnevnom i nedjeljnom nivou, a neki se mogu i podesiti da sami od korisnika traže da napravi pauzu. Takođe stručnjaci savjetuju da treba isključiti sve notifikacije (obavještenja) društvenih mreža, jer kada uzmemo smartfon obično se zadržimo u nekoj aplikaciji daleko duže nego što je potrebno.

Prosečan korisnik provjerava svoj telefon svakih deset do petnaest minuta, a psiholozi se slažu da je ovo jednako posezanju za cigaretom kod pušača. Češće korišćenje povećava nivo anksioznosti, jer od smartfona i društvenih mreža korisnik očekuje ‘mentalni stimulans’, koji nije uvijek prisutan.

Ovih pojava su svjesne i same društvene mreže. Facebook je izravno priznao, nakon analize podataka sopstvenih korisnika, da njegovo korišćenje može uticati na raspoloženje. Istraživanja sa univerziteta Michigan pokazuju da se studenti osjećaju psihički lošije ako cio dan nisu komunicirali sa prijateljima putem društvenih mreža, naročito Facebooka. Slična istraživanja sa univerziteta San Diego pokazala su da ispitanici koji su ‘lajkovali’ četiri puta više sadržaja od prosjeka, obično su se žalili i na probleme u mentalnom zdravlju.

Sa više od tri milijarde smartfona u upotrebi širom svijeta, te još oko milijardu i po računara, jasno je da se broj ekrana oko nas neće smanjivati, već će u budućnosti samo rasti. Poslednjih nekoliko godina mobilna industrija je proizvodila oko 320 miliona novih uređaja svake godine, a prodavano je između 170 i 210 miliona novih smartfona. Sa sve većim brojem ljudi u tzv. ‘srednjem sloju’, naročito u zemljama u razvoju, te otvaranjem novih pogona za proizvodnju u Kini i Aziji, očekuje se da će do 2025. godišnja proizvodnja porasti na čitavih 500 miliona uređaja godišnje, a da će do 2030. godine čak dvije trećine svjetskog stanovništva posjedovati neku vrstu računara ili mobilnog uređaja.

Al Jazeera

Avatar

Portal Bar

Pročitajte još