Lajšmanioza može imati i smrtni ishod, smještanjem oboljelih pasa u prihvatilište štiti se i zdravlje stanovništva

 Lajšmanioza   može imati i smrtni ishod, smještanjem oboljelih pasa u prihvatilište štiti se i zdravlje  stanovništva

Slučajevi lajšmanioze kod pasa u Crnoj Gori registruju se u posljednjih 40-tak godina. Serološko ispitivanje pasa  na prostoru Crne Gore vršeno je u periodu od 2006.g do 2010.g  i pokazalo je da je od ukupnog broja oboljelih 72% bilo iz Bara, Ulcinja i Podgorice. U studiji Instituta za javno zdravlje navodi se “lajšmanioza je ozbiljno oboljenje koje može imati i smrtni ishod”. Budući da lajšmanioza pripada zoonozama  obolijevaju  i životinje i ljudi.

Vektor pješčana mušica ugizom zaraženog psa u sledećem krvnom oboku može zaraziti i čovjeka.

Svjetska zdavstvena organizacija ovu bolest svrstava  u 7 najrasprostranjenijih  tropskih bolesti. Fokus bi trebao biti na suzbijanju opasne zarazne bolesti, na sistematskoj kontroli lajšmanioze, preduzimanju preventivnih mjera.

– Smještanjem oboljelih pasa u prihvatilište, rano otkrivanje lajšmanioze i pravovremeni pristup liječenju doprinjeli bi efikasnom suzbijanju ove opasne zoonoze, zaštiti zdravlja kako pasa tako i ljudi i povećanju bezbjednosti  loklanog stanovništa  i  turista,  kao  i njihovih  ljubimaca, kaže u razgovoru za Portal Bar mr Milutin Antić – specijalista veterinarske medicine. 

Portal Bar – O kakvoj bolesti  je riječ?

Lajšmanioza je teško sistemsko oboljenje pasa koje  karakteriše veoma kompleksna klinička slika i hroničan tok bolesti, a  može obuhvatiti više organa. Izaziva je parazit iz roda Leishmania koji  se na pse i ljude prenosi  ugrizom ženke pješčane mušice tokom uzimanja krvnog obroka, a domaći pas smatra se glavnim rezervoarom bolesti.

Portal Bar – Kako vlasnik psa prepoznaje da je životinja oboljela?

Period inkubacije može biti između tri mjeseca i sedam godina tako da u ovom periodu nećemo imati izraženu kliničku sliku. Kada se bolest razvije klinička slika zavisiće od zahvaćenosti različitih organa kao i od imunološkog odgovora domaćina. Vidljivi znakovi koje vlasnik može primjetiti i koji bude sumnju na lajšmaniozu su odsustvo apetita, gubitak težine, kožne i očne lezije, alopecije tj. mjesta bez dlake, krvarenje iz nosa, mišićna atrofija, problemi u hodu i veliki rast noktiju. U podmakloj fazi bolesti dolazi do oštećenja bubega, a nerijetko slezine, jetre i koštane srži. Serološke i molekulane analize u 97 % slučajeva potvrđuju bolest, dok su brzi testovi manje osjetljivi.

Portal Bar – Koliko se lajšmanioza uspješno može liječiti?

Liječenje lajšmanioze predstavlja veliki izazov i za veterinare. Lijekovi koji se koriste imaju za cilj smanjenje prisustva parazita, liječenje oštećenih organa uzrokovanih parazitom, stimulisanje imunog odgovora, poboljšanje kliničke slike i sprječavanje recidiva. Prvom linijom liječenja lajšmanioze pasa u Evropi smatra se meglumanski antimonijal u kombinaciji sa alupurinolom dok je druga linija liječenja  miltefosin sa alupurinolom uz vitamisku potporu čime se uspješno kontroliše bolest.

Portal Bar – Koliko je opasna po ljude?

Budući da lajšmanioza pripada zoonozama  oboljevalju i životinje i ljudi. Vektor pješčana mušica ugizom zaraženog psa u sledećem krvnom oboku može zaraziti i čovjeka. Svjetska zdavstvena organizacija ovu bolest svrstava  u sedam  najrasprostranjenijih tropskih bolesti. Od izuzetnog je značaja za javno zdravlje i predstavlja ozbiljan zdavstveni problem. U Evropi  endemska je bolest u Mediteranskom basenu kojem pripada i Crna Gora. Od 2005. godine u Crnoj Gori registruje se jedan – tri slučaja oboljevanja ljudi na godišnjem nivou .

Portal Bar – Koliko bi azil značio za suzbijanje, sprečavanje ove zarazne bolesti?

Za efikasnu borbu protiv ove bolesti prevashodno je bolest staviti pod kontrolu. Svi smo svjedoci  velikog broja pasa lutalica na ulicama grada među kojima je sigurno i veliki broj  oboljelih od lajšmanioze kojima izuzev aktivista  Društava za zaštitu životinja nema tko pružiti pomoć i liječenje. Nije redak slučaj da i nesavjesni vlasnici svoje pse oboljele od lajšmanioze ostavljaju na ulicama jer  je liječenje dugotrajno i zahtjeva svakodnevnu njegu i brigu. Smještanjem oboljelih pasa u prihvatilište, rano otkrivanje lajšmanioze i pravovremeni pristup liječenju doprinjeli bi efikasnom suzbijanju ove opasne zoonoze, zaštiti zdravlja kako pasa tako i ljudi i povećanju bezbjednosti lokalnog stanovništva i  turista,  kao i  njihovih ljubimaca. 

Portal Bar – Lajšmanioza je tema Vaše doktorske disertacije.  Koji su razlozi Vas motivisali da se u svom doktoratu bavite ovom temom?  

Predsjednica  Udruženja za zaštitu prirode i životinja „Sunčani sat“ Ljiljana Vulićević skrenula mi je pažnju o velikom broju pasa oboljelih upravo od ove bolesti.  Kako se u dosadašnjoj praksi nisam susretao sa ovom zoonozom kao  i  sve veće  prisustvo  u zemljama u kojima je do sada  nije bilo motivisalo me je da detaljnije obradim ovu temu. Podršku sam dobio i od mojih kolega u Veterinarskoj ambulanti „ Popović „ koji se zahvaljujući  kvalitetnim kadrovima kao i dijagnostičkoj opremi uspješno bore sa ovom opasnom bolesti. Istraživanja koja se odnose  na povezanost koncentracije faktora koji utiču na funkciju endotelijuma i proteina akutne faze kod pasa inficiranim parazitom Leishmaia  spp.,  doprinela bi boljem razumevanju  ove bolesti.

Portal Bar – Preporuka za vlasnike kućnih ljubimaca?

Kao preventivu preporučio bih vlasnicima da zaštite kućne ljubimce repelentima u obliku ogrlica, praškova ili sprejeva posebno u periodu izražene aktivnosti pješčane mušice kao i zaštitu prostora insekticidima  ukoliko psi borave napolju. U slučaju prepoznavanja kliničkih znakova bez odlaganja trebalo bi uraditi dijagnostiku koja bi potvrdila prisustvo bolesti  da  bi se pravovremeno pristupilo liječenju.

Avatar

Biljana Dabić

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja