Krivokapić: Mjera patriotizma je vraćanje državnog novca, ne zanima me da li će neko zbog Leposavića pokrenuti pitanje povjerenja Vladi

 Krivokapić: Mjera patriotizma je vraćanje državnog novca, ne zanima me da li će neko zbog Leposavića pokrenuti pitanje povjerenja Vladi

Nije rekonstrukcija Vlade ukoliko ode jedan ministar. Zbog komita i ljudi koji su u stanju da presretnu premijera na ulici ne mogu da idem pješke. kazao je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić odgovarajući danas u parlamentu, u okviru drugog Premijerskog sata, na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, prenosi FOS Media.

U ime Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista-LP, poslanik Dragutin Papović pitao je premijera da li će poštovati član 110 Ustava Crne Gore i prihvatiti činjenicu da je Vladi na čijem je čelu prestao mandat.

Krivokapić je odgovorio da želi da poštuje Ustav, te da se na to i zakleo u Skupštini.

„Politička korupcija je nešto što se ovoga puta ne može desiti“, istakao je Krivokapić.

Poslanik i potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić pitao je premijera, u ime Kluba poslanika Demokratski front NSD, DNP, UCG, RP, da li zbog ekspertskog stava ministra pravde Vladimira Leposavića, povodom poznatih dešavanja na prostoru Srebrenice u susjednoj Bosni i Hercegovini od prije dvadeset šest godina, parlamentarna većina 27. saziva Skupštine može računati na naš zajednički rad u 42. Vladi Crne Gore.

On je u svom obraćanju ponovio kako je premijer istakao da će ministri biti nedodirljivi u toku trajanja mandata. 

„Ministar pravde je jedna od ključnih figura, a njegov resor jedan od najvažnijih u tom procesu, neophodnog diskontinuiteta sa prethodnim načinom vladanja“, kazao je Bulajić, dodavši da je dužnost premijera da štiti svoje ministre.

Krivokapić je kazao da se mora imati odgovoran odnos u odnosu na iznošenje stavova o osjetljivim pitanjima.

„U slučaju iznošenja svog stava o pitanju koje najosjetljivije dijeli javnost i na koje će najosjetljivije reagovati dio poslanika opozicije koje to pitanje prirodno pogađa, odgovorio je na pitanje koje se posljednjih mjeseci članovima Vlade i dijelu vladajuće skupštinske većine postavlja najmalicioznije, kao takozvano goruće pitanje koje u suštini nema nikakve veze sa Crnom Gorom. Uporno pitanje o Srebrenici ima veze samo sa manipulacijom i željom da se neko ograđuje ili upada u namjerno postavljene zamke“, kazao je Krivokapić.

On je ponovio da u odgovoru ministra Leposavića da je spreman da prizna da se u Srebrenici desio genocid kada se to nedvosmisleno utvrdi, ministar nije iznio svoj ekspretski stav, već lični na koji, kao ministar u javnom obraćanju poslanicima i javnosti, kako ističe premijer, nema pravo.

„Ovo prije svega jer kao ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava dobro zna da nema pravo da osporava ili smatra da nije utvrđeno nešto što je pravosnažnim presudama međunarodnih sudova presuđeno kao genocid, a što je takođe potvrđeno Deklaracijom o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, koju je crnogorska Skupština usvojila 2009. godine, koju, kao ministar mora poštovati“, navodi Krivokapić.

On je naglasio da je predlog za razrješenje uputio ne samo zbog izjave Leposavića o tome da li se u Srebrenici dogodio genocid, već zbog toga što nije bio zadovoljan njegovim radom.

„Kao odgovoran premijer nemam pravo da tolerišem nečiji nerad ili rad koji ne opravdava povjerenje koje sam mu lično dao prilikom predlaganja sastava Vlade. Dakle, dao sam šansu ministru Leposaviću da Crnu Goru zajedno i odgovorno povedemo evropskim putem kao jedinim mogućim, ali on moje povjerenje nije opravdao“, kazao je Krivokapić.

On je saopštio da kao premijer i menadžer tima Vlade ima pravo i dužnost da predloži smjenu onog člana koji svoj posao nije obavljao kako treba.

 „Ovo prije svega zbog građana Crne Gore ali i skupštinske većine čije povjerenje Vlada mora opravdati, sa čijom voljom se niko ne smije igrati i čiju pobjedu i ugled koji je nova vlast nesumnjivo stekla u međunarodnoj zajednici niko ne smije dovesti u pitanje, a naročito ne član Vlade. Na ovako odgovoran put obavezani smo povjerenjem građana Crne Gore, ali i Sporazumom koji su zaključili nosioci tri pobjedničke liste na avgustovskim izborima i svaki član Vlade moraće najodgovornije poštovati odredbe tog Sporazuma koji je i zaključen da bi se izbjeglo neslaganje ili razilaženje u pitanjima o kojima parlamentarna većina možda ne razmišlja isto, ali je zaključen kao uslov sloge, da bi se posvetili onome zbog čega smo dobili povjerenje naroda, borbi protiv kriminala i korupcije kao najvažnijem pitanju za opstanak Crne Gore“, dodao je Krivokapić. 

Bulajić je nakon odgovora premijera kazao da mu je odgovorio „čudno“, te da svaki njegov odgovor zahtjeva analizu rečenice po rečenicu.

„U sporazumu koji je sklopljen iza leđa naše koalicije ne spominje se ni u kom kontekstu pitanje Srebrenice“, istakao je Bulajić, navodeći da stav ministra Leposavića dijele svi iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“.

Pitanje premijeru uputio je i šef Poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović i to da li je Vlada na čijem je čelu Krivokapić odustala od namjere da izmijeni Zakon o registrima prebivališta i boravišta i namjere da izmijeni Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje državljanstva.

“Inicijativa Vlade da izmijeni zakon i odluku zabrinula je sve dobronamjerne građane, posebno naše državljane koji se nalaze trenutno van Crne Gore. Riječ je dominantno o pripadnicima manje brojnog naroda, koji se iz opravdanih razloga privremeno nalaze van svoje domovine”, obrazložio je Ibrahimović.

Smatra da nije pravo vrijeme za ovaj zakon u trenutku kad u Crnoj Gori postoje velike tenzije, porast nacionalizma i etnička distanca, te da bi se izmjenama promijenila demografska struktura u državi.

„Sve diskriminatorske zakone treba dovesti na mjeru vladavine prava. Brine me kao čovjeka jedna neprincipijelnost, ova odluka je od donošenja do 2018. mijenjana četiri puta kako potencijalni državljani Crne Gore ne bi mogli da ostvare svoja prava“, odgovorio je Krivokapić.

Odlukom bi se ispravila nepravda a ne bi se vršio nikakav inženjering, kao što su spinovali neki mediji.

Zakon o prebivalištu i boravištu je korišćena evropska konvencija koja ukazuje na razliku između to dvoje, naveo je Krivokapić.

„Nije naša obaveza da mijenjamo sve što nije u skaldu sa Zakonom. Ovaj zakon o registrima i boravištima je dat na javnu raspravu.“

Ibrahimović je u komentaru kazao da zadržava dozu rezerve u pogledu namjera jer bi, prema njegovim navodima, oko 62.000 ljudi moglo da konkuriše za državljanstvo.

„Imam bojazan da ste ušli u ovo nepripremljeni. Da li imate procjenu koliko ljudi ima adresu, a koliko ne, koliko ljudi bi moglo da dobije crnogorsko državljanstvo“, pitao je poslanik BS.

Navodi da se nada da neće biti oduzmano biračko pravo kao jedno od urođenih prava svih građana.

O upravljanju magistralnim putem Herceg Novi – Trebinje

Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitao je da li će i kada Crna Gora zaključiti sporazum sa koncesionarom Univerzal monte, kako bi država od ovog koncesionara preuzela upravljanje nad magistralnim putem Herceg Novi-Trebinje i time prestala obaveza plaćanja putarine na ovom putnom pravcu kako za Novljane, tako i za sve naše goste, a što bi bilo posebno značajno u periodu turističke sezone.

„Ova Vlada pokušava da rješava probleme“, izjavio je premijer, dodajući da je u vrijeme prethodnog režima postojala podjela na „naše i na njihove“.

„Ako je koncesionar imao interes da učini dobro djelo građanima Herceg Novog, onda se postavlja elementarno pitanje zašto to nije uradila država. Da li zbog toga što građani ne glasaju samo jednu partiju“, navodi Krivokapić.

Kako je kazao, napravljen je niz intenzivnih razgovora sa koncesionarima.

„U dogovoru sa koncesionarom, napravljena je završna karakteristika koja predstavlja odraz jednog koncesionara i on je prihvatio da se put uradi za četiri miliona i kako bi put već u maju mogao biti slobodan“, naveo je predsjednik Vlade.

Pregled uplata prema Montenegro Airlines-u
       
2008. godina825,761.00
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva825,761.00
 
2013. godina2,707,885.71
Ministarstvo finansija2,707,885.71
 
2014. godina318,351.67
Ministarstvo finansija318,351.67
 
2015. godina1,585,471.88
Ministarstvo finansija1,585,471.88
 
2017. godina9,497,155.89
Budžetske rezerve4,297,155.89
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva5,200,000.00
 
2018. godina7,266,658.70
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva7,266,658.70
 
2019. godina12,124,000.00
Budžetske rezerve6,624,000.00
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva5,500,000.00
 
2020. godina43,639,196.13
Budžetske rezerve25,580,701.44
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva18,058,494.69
 
U K U P N O:77,964,480.98

Istakao je da će biti napravljen ključni pomak, te da već u maju neće biti rampi.

Bogdanović je kazao da podržava oduzimanje koncesija i podizanje rampi na putu.

„Moramo se dobro potruditi da ispravimo prakse bivše vlasti“, ocijenio je Bogdanović, podsjećajući da je reformska i demokratska nova vlast povećala minimalnu zaradu i staračku naknadu, vratila dječji dodatak, osnovala novu avio-kompaniju i kupila dva aviona…

Polemika sa Konjevićem o budžetu, akcizama, bivšem režimu…

Raško Konjević je pitao premijera zašto je Vlada odbila predloge zakona SDP o smanjenju opterećenja po osnovu rada, kao i o kreiranju garantnih šema za pomoć privredi, te šta je Vlada uradila na kreiranju povoljnijeg biznis ambijenta u uslovima krize i kako komentarišu kritike Američke privredne komore da donose odluke suprotno interesima biznis zajednice i investitora.

Konjević je saopštio je podatak da je od 31. decembra 2020. do aprila broj nezaposlenih porastao za nekih 20 procenata, sa 47 na 55 hiljada. Dodao je da Vlada nije poslala Predlog zakona o izmjenama zakona o akcizama, dok predloženi budžet, o kojem se još ne raspravlja na skupštinskim odborima, ima retroaktivno dejstvo.

„Ako sam napravio neki previd, to je znak da imam nedostatak iskustva. Nisam poput vas odmah iz studentskih klupa ušao u funkcionersku fotelju“, rekao je Krivokapić.

Predlog budžeta je rađen onako kako je najbolje i najtransparentnije, istakao je Krivokapić dodajući da je Konjević kao ekonomski ekspert trebalo da pomogne u izradi programa rada, te da to nije pitanje pomoći Vladi već pomoći državi.

Konjević je odgovorio da je on svojim glasom kao član tadašnje Vlade postavio Zdravka Krivokapića 2015. godine da bude presjednik upravnog odbora akreditacionog tijela.

„Ni na jednu moju opasku o budžetu i akcizama nijeste odgovorili. Vi ste i mojim glasom birani za funkcionera Vlade DPS-SDP-BS 2015. godine. Ja sam Vam postavio političko, korektno, pitanje i citirao izjavu koju su svi prenijeli“, dodao je on.

„Možda ste me vi glasali, ali me niste glasali ni kao člana DPS-a ni kao člana SDP-a. Glasali ste me zato što u tom trenutku nije postojao čovjek koji bi mogao da obavi taj posao“, izjavio je Krivokapić.

O Prevlaci: EU neće tolerisati neriješena bilateralna pitanja

U ime Socijalističke narodne partije poslanica Danijela Đurović je premijera pitala šta je Vlada uradila po pitanju Prevlake i kako vidi konačno rješenje razgraničenja sa Hrvatskom.

„Ovo pitanje je vrlo emotivno za građane Boke, posebno Herceg Novog, i kao takvo je već imalo niz dešavanja i implikacija“, pojasnila je Đurović.

„U Vašem pitanju ste naveli da je Crna Gora potpisala privemeni sporazum o razgraničenju sa Hrvatskom 2002. godine.  Ne samo iz terminoloških, već i iz suštinskih razloga, potrebno je  precizirati da je tačan naziv tog sporazuma “Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu” koji je potpisala SRJ uz učešće predstavnika tadašnje Republike Crne Gore. Insistiranje na kolokvijalnom nazivu “privremeni sporazum”sugeriše  privremenost sporazuma, iako se iz završnih odredbi Protokola jasno može zaključiti da se radi o privremenosti režima uz južnu granicu, režima čije vremensko trajanje nije ograničeno rokovima u samom Protokolu, već naprotiv,  ima vremenski otvoreno trajanje kroz odredbu koja kaže da će taj režim važiti “sve dok se strane ne dogovore drugačije”“, kazao je premijer Zdravko Krivokapić, odgovarajući na pitanje Danijele Đurović iz Kluba poslanika Socijalističke narodne partije Crne Gore.

Predsjednik Vlade naveo je u pisanom odgovoru da je, imajući u vidu da je dokumentacija koja se tiče ovih pregovora označena stepenom tajnosti, u obavezi da ne otkriva sve detalje iz pregovora.

Postoje brojni problemi koji nisu razriješeni po pitanju Prevlake, kazao je Krivokapić, ali da protokol o privremenom režimu uz južnu granicu dosta uspješno funkcioniše.

„Evropska unija neće tolerisati neriješena bilateralna pitanja“, rekao je on.

Ko drži Prevlaku i rt Oštro, taj drži ključeve od Boke kotorske, istakla je Đurović u komentaru.

Ona je istakla da se od 2015. godine međudržavna i međuresorna komisija po pitanju Prevlake i rta Oštra nije sastala.

Krivokapić: Ova Vlada ne bi trajala da nema naroda

Predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović pitao je premijera kada očekuje da će se realizovati njegov predlog za razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, s obzirom na to da ga je uputio 6. aprila a da se to pitanje još nije razmatralo u Skupštini.

Brajović je podsjetio da je Krivokapić tom prilikom saopštio je izjava o Srebrenici Leposavićev treći propust, da je on od početka mandata Vlade odudarao od njenog plana rada i od sporazuma koji su predstavnici tri koalicije potpisali 8. septembra 2020.

„Ja i poslanici Socijaldemokrata ćemo glasati za njegovo razrješenje, kad god to dođe na red“, kazao je Brajović i pitao premijera je li i on bio jedan od onih iz Vlade koji su Leposaviću čestitali na stavovima o Srebrenici.

„Ja nijesam dvoličan. Predlog za razrješenje uputio sam potpuno jasno i precizno onako kako ste vi to pročitati. Nijesam kalkulator, ne zanima me ni plus ni minus jedan. Ne zanima me da li će neko pokrenuti pitanje povjerenja Vladi“, odgovorio je Krivokapić.

Krivokapić je u pisanom odgovoru Brajoviću istakao da kao premijer koji rukovodi Vladom odgovorno, ima i ustavno i zakonsko pravo da predloži smjenu člana Vlade čijim radom nije zadovoljan.

„U svom radu neću robovati očekivanjima ni vladajuće većine, ni opozicije, a za svoj rad prije svega odgovaram građanima Crne Gore i učiniću sve da na rad ove Vlade budu ponosni i građani koji su glasali za promjene i ozdravljenje Crne Gore, kao i oni koji su podržavali ili i danas podržavaju smijenjeni sistem čije je ime samo proceduralno bilo Vlada, a suštisnki, to vidimo svakodnevno, korupcija Crne Gore. Uvažavajući Vašu zabrinutost kada je u pitanju dinamika stavljanja predloga za razrješenje člana Vlade na dnevni red sjednice Skupštine, ovo pitanje bih mogao lično Vama da postavim, kao poslaniku Parlamenta, jer bi o njemu Vi morali imati više saznanja od mene, budući da se nalazi u zakonodavnom tijelu čiji ste član. Ono što Vam, gospodine Brajoviću, sa sigurnošću mogu reći je da nema razloga za zabrinutost ni Vas lično, niti bilo kog građanina Crne Gore za rad Vlade, jer  ništa u njenom radu nije uzdrmano i netransparentno, svi njeni članovi zajedno sa mnom bore se i boriće se, da se do tančina razotkriju sva nepočinstva prethodne vlasti čiji ste neodvojivi dio bili i Vi lično, a sav rad Vlade Crne Gore usmjeren je na ozdravljenje institucija sistema koje ste, kao koalicioni partner, i Vi razarali“, kazao je Krivokapić.

Premijer je zaključio da Vlada Crne Gore radi odlučno i punim kapacitetom, na promjenama koje su, kako je rekao, vidljive i koje će biti sve vidljivije građanima Crne Gore.

Posla premijera se, kako kaže, prihvatio kao velike žrtve jer on ima profesorski posao mimo ovoga.

Kazao je da on ne mora da bude prisutan kada se u Skupštini bude raspravljalo o njegovoj inicijativi.

„Zašto nemate Zakon o Skupštini već se pozivate na Poslovnik kao najniži akt? Zašto nemate Zakon o Vladi? Ne može Poslovnik Skupštine da važi za Vladu“, izjavio je premijer.

„Neko želi da ovu Vladu prikaže lošom pred međunarodnom zajednicom. Ko je to, i to će vrijeme kazati. Ova Vlada ne bi trajala da nema naroda, napokon je Crna Gora oslobođena, a vi u tom oslobođenju treba da saučestvujete“, kazao je on.

Krivokapić je pojasnio da bi u tom slučaju bivša vlast pronašla način da izigra narodnu volju kao nekada u Nikšiću.

Brajović je nakon toga pitao Krivokapića kakav će biti njegov stav ukoliko predlog za razrješenje Leposavića ne prođe, ili ukoliko bude usvojen glasovima samo četiri poslanika većine i glasovima opozicije.

„Nije rekonstrukcija Vlade ukoliko ode jedan ministar“, rekao je premijer.

Brajović je ocijenio da iako su iz Vlade poručivali da su pomirenje i transparentnost osnova njihovog rada, društvo u Crnoj Gori nikada nije bilo više podijeljeno, a od transparentnosti nema ništa.

Mjera patriotizma je vraćanje državnih para

Krivokapić je kazao da nije dovoljno izmijeniti samo jedan zakon, već da je potreban sistematski pristup. 

Saopštio je da prema podacima iz marta 2021. godine 137 funkcionera primaju nadoknadu po osnovu prestanka funkcije, što na mjesečnom nivou u neto iznosu košta 181.313 eura, a u bruto 293.619 eura.

„Koliko država siromaši, toliko se neko bogati. Upravo zbog toga želimo da napravimo uravnoteženje u tom dijelu“, kazao je premijer.

Krivokapić je izjavio da još uvijek ne znaju sa koliko tačno automobila raspolažu državne institucije, a slična slika postoji u pogledu državne imovine.

Nakon premijerovog odgovora Jelušić je u komentaru rekla da ona penziju kao stečeno pravo vraća u budžet i da nema potrebe da joj Skupština plaća 1.200 eura godišnje za telefon.

„Zbog komita nemoguće je da idem pješke“

„Koristim svoj telefon i plaćam svoj telefon. Da nije bezbjednosnih procjena, išao bih pješke, što bi trebalo da radi premijer u Crnoj Gori. Zbog vaših komita to je nemoguće, zbog ljudi koji su u stanju da presreću premijera to je nemoguće. To je nedopustivo u građanskoj državu koju ste vi izgradili“, izjavio je Krivokapić.

„Garantujem da niko u ovoj Vladi neće biti tretiran kao funkcioner i mimo bilo kojeg drugog građanina. Ako želi da rješava stambena pitanja, to će rješavati bez privilegija i povlastica“, rekao je predsjednik Vlade. 

Krivokapić je poručio da je mjera patriotizma „vratiti pare“.

Predsjednik Vlade je kazao da će Ministarstvo finansija sigurno u narednom periodu formirati jedan radni tim, koji će sve predloge koji su neophodni, ne samo u izmjenama nego i brojnim dopunama, uraditi kao uredbe.

 „Mi u ovom trenutku smo razmišljali da li treba ukinuti tu odluku ili ne, pošto postoje određeni formalno-pravni problemi, koji se tiču i nekih nedostataka koje nismo uspjeli sami da uradimo u ovom vremenskom periodu, a to je definitivno formiranje komisije koja bi skinula veo tajnosti sa još jednog dijela dokumentacija. Onoga trenutka kada to bude urađeno, ta odluka će biti na Vladi stavljena van snage. Ja grantujem da niko u ovoj Vladi neće biti tretiran kao funkcioner i mimo bilo kog drugog građanina. To znači da ako želi da rješava probleme koji se tiču stambenih ili bilo kakvih drugih potreba, to će morati da uradi kao svaki građanin. A to znači da će morati da uradi kao svaki građanin da ide po kredit u odgovarajuću komercijalnu banku i na taj način rješava svoj problem. Bez privilegija i bez povlastica“, zaključio je Krivokapić.

Prvo pitanje postavila je Božena Jelušić ispred kluba poslanika koalicije „Crno na bijelo“. Ona je pitala premijera kada će i da li je Vlada inicirala izmjene uredbi i drugih akata u skladu sa nadležnostima, kojima se uređuju nadoknade i ostale privilegije funkcionera i koje značajno opterećuju javne finansije, a čijim bi se ograničavanjem ili ukidanjem omogućila pravednija raspodjela tereta krize na sve građane.

„Kada bismo demotivisali prodore po dubini, vjerovatno bi bilo više zanimanja da se pomogne u socijalnoj sferi“, kazala je Jelušić.

Istakla je da od Vlade očekuje da svakog dana kažu koju su uredbu na štetu građana ukinuli, te da očekuje da se ukine uredba o stanovima.

Prije toga proceduralno se javio Raško Konjević (SDP) koji je kazao da već četiri ili pet mjeseci ne može da dobije odgovore od predsjednika Vlade na dva pitanja koja je postavio.

Šef kluba poslanika “Crno na bijelo” Miloš Konatar zatražio je da se iz Skupštini uputi poruka jedinstva i odlučnosti kad je u pitanju borba protiv kriminala i korupcije. Povod za to su prijetnje upućene potpredsjendiku Vlade Dritanu Abazoviću, zbog čega su stigle poruke podrške i od 70 poslanika Evropskog parlamenta.

Danijel Živković (DPS) saopštio je da nije dobio materijale i adekvatan odgovor od ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića na upit da mu dostavi nacrt temeljnog ugovora koji Vlada treba da potpiše sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Šef Poslaničkog kluba DF-PzP Branko Radulović je premijera pitao da li će Vlada na čijem je čelu podržati inicijativu PzP-a da energetski sektor Crne Gore bude sa nultom emisijom C02 do 2030. godine čime bi, proizvodeći „zelenu energiju”, Crna Gora postala jedna od vodećih država u najznačajnijem projektu transformacije EU, te na tim osnovama i sa te pozicije ostvarila najveće benefite i dinamičan i dugoročan privredni i ekonomski rast i razvoj.

Avatar

Portal Bar

Pročitajte još