Izložba „Trag ženske borbe“: Djela barskih umjetnica koje iskaču iz klišea i doprinose samosvjesnosti i samostalnosti žena

 Izložba „Trag ženske borbe“: Djela barskih umjetnica koje iskaču iz klišea i doprinose samosvjesnosti i samostalnosti žena

Izložba „Trag ženske borbe“, u sklopu koje su se barskoj likovnoj publici predstavile četiri naše sugrađanke – Neda Popović, Nada Vojinović, Maja Čakalović i Tanja Sekulić, otvorena je sinoć u Zavičajnom muzeju. U okviru svečanog otvaranja glumica Milica Šćepanović izvela je performans, u čijem je fokusu bila tema položaju današnje prezaposlene žene u društvu.

Otvarajući izložbu kustoskinja Zavičajnog muzeja Draginja Radonjić kazala je da su se „vjekovima društvo i čovječanstvo razvijali ostavljajući za sobom tekovine koje su baštinile znanje, napredak, emancipaciju i toleranciju, ali da su ove posljednje vrijednosti, naročito tolerancija prema ženskom položaju u društvu, obrazovanju i vrednovanju ženske umjetnosti, sporo ukazile u društvene pore“.

„Preispitivanje mjesta i uloge žene u različitim epohodama i društvima, usvajanje zahtjeva za promjenom njihovog položaja, saznanja o ženama i njihovom senzibilitetu i osmišljavanje različitih strategija za djelovanje ipak su fenomeni modernog doba. Danas je ova borba obuhvaćena terminom feminizam, koji mnogi olako shvataju, iako je ovo veoma složena pojava koja se mijenjala kroz vrijeme uz mnoge prepreke  poteškoće“, kazala je Radonjić.

Sa otvaranja izložbe, Foto: S. Jovanović

Raspravu o položaju žena pokrenuli su u 18.vijeku prosvjetitelji, 19. vijek donosi lakše oblike bitisanja, jer se uvodi koncept građanskog društva, zasnovanog na emancipaciji i razbijanju stereotipova i klišea, a ratna, ekonomska i društvena kriza u prvim decenijama 20. vijeka u prvi red izbaciće pitanja prava glasa, radnih prava, jednakosti i emacipacije.

U sklopu svečanog otvaranja performans je izvela glumica Milica Šćepanović

„U toku šezdesetih godina 20. vijeka pokrenut je novi, jaki talas feminističkog pokreta koji se bazirao na slobodi žene, odlučivanja, mišljenja i odluka. Kroz dugi period žene su se oslobodile mnogih stega, dobile su pravo glasa, slobodu odlučivanja i samosvjesnost. Dobile su svoje zasluženo mjesto na svim poljima stvaralaštva i umjetnosti i zagazile u poslove vječno rezervisane samo za muškarce. Izborile su se za svoj dan, ali paradoksalno, imaju i Dan borbe protiv nasilja nad žena… Podsjećanjem na ove slavne dane ostvarivanja ženske slobode, koju djelimično danas uživamo, pokušali smo da damo svoj doprinos tako što smo predstavili djela četiri umjetnice iz Bara, koje svojim stvaralaštvom iskaču iz klišea, doprinose samosvjesnosti i samostalnosti žena, ne libeći se da pkažu i svoje tajne želje, ali i nezadovoljstvo društvom u kojem žive. Njihova umjetnost i njihova osobenost je najbolji doprinos onom osmomartovskom izlivu nježnosti pema ženama koji za mnoge, nažalost, traje samo jedan dan, a zatim će se zatvoriti u svoja četiri zida među koja će tajno patiti i ćutati. E pa, za one koje uvijek ćute i pate, dignimo glas i neka borba i dalje traje“, kazala je Radonjić.

Raskidanje sa okovima tradicije

U radovima Maje Čakalović ogleda se, kako zapažaju autorke postavke Draginja Radonjić i Katarina Gazdić Ilić, princip ženske borbe u odbrani sopstvenog integriteta.

Djela Maje Čakalović

„Maske, nakit i korseti pričaju nam vječitu priču o fascinaciji ženskom ljepotom i ukrašavanjem, ali istovremeno i o raskidanju sa okovima tradicije žrtvovanja za sopstvenu ljepotu. Amazonska borba za mjesto u umjetnosti zahtjeva od žene da spozna sebe, zauzme odvažan stav i da se drži nepokoloebljivo svojih odluka. Maske, nakit i korseti pričaju nam vječitu priču o fascinaciji ženskom ljepotom i ukrašavanjem, ali istovremeno i o raskidanju sa okovima tradicije”, stoji u katalogu koji prati izložbu.

Umjetnost u službi razboritosti i beskompromisnosti

Eruptivna platna Tanje Sekulić intrigijaru svojom nekonvencionalnošću, a njena umjetnost je u službi njene razboritosti i beskompromisnosti.

Radovi Tanje Sekulić

„Za razliku od vremena kada je za žene bilo nezamislivo da budu umjetnice, a još manje da se bave proučavanjem muškog tijela, Tanja u svojim radovima samouvjereno istražuje formu muškog tijela i prikazuje muške aktove u različitim otvorenim, zatvorenim i neodređenim prostorima“, pišu Radonjić i Gazdić Ilić.

Rušenje stereotipa

Digitalne ilustracije Nede Popović, kako navode autorke postavke, u blic formi savremene basne, jasno nam kroz šaljivu igru riječi komuniciraju snažne poruke, u kojima se prepoznaju i istovremeno ruše ženski stereotipi.

Djela Nede Popović

„Prostor na Nedinim radovima ispunjen je bojama kao odrazom njenog svijeta emocija. Simplifikovan crtež odaje nam da umjernica sa namjerom ne želi da se bavi formom materijalne prezentacije, već nam se obraža putem simbola. Predstava vode i ribe simboli su žene, plodnosti i života. Odvode nas putem tihog uranjanja u prostranstvo sopstvene duše, u svijet treperavih avantura, potzrage za sobom i povlačenje u sigurnost sopstvenih dubina“, zapisano je u katalogu.

Slavljenje žene koja žudi za autentičnim načinom života

„Protest!“ – to govore fotografije Nade Vojinović. Svojim aktivizmom mlada barska fotografkinja poziva društvo da se vrati u objektivnu normalnost.

Nada Vojinović predstavila je radove iz nekoliko ciklusa

„U svojim portretima i autoportretima Nada slavi ženu koja žudi za autentičnim načinom života. Ženu koja plijeni svojom samospoznajom, slobodom, bićem i nedvosmislenim integritetom“, navode autorke izložbe.

Sa svečanog otvaranja
Avatar

Sonja Jovanović

Pročitajte još