Vrijedne ruke barskih plantađuna: Nadomak centra grada rade u prvim urbanim vrtovima (FOTO+VIDEO)

 Vrijedne ruke barskih plantađuna: Nadomak centra grada rade u prvim urbanim vrtovima (FOTO+VIDEO)

Foto: Privatna arhiva

Vrijedne ruke barskih plantađuna, na samo nekoliko kilometara od centra grada, održavaju prvu urbanu baštu. Arhitekte, ljekari, dizajneri, svi oni koji koji mir i relaksaciju pronalaze u kontaktu sa prirodom ali i preferiraju zdrave namirnice, ovdje uzgajaju domaće povrće za svoje porodice i uče o poljoprivredi. Sjeme, alat i parcela su obezbijeđeni pa je plantađunima potrebna samo dobra volja i želja da se posvete radu u prvoj urbanoj bašti u Baru koji, osim što je koristan, i te kako nakon stresnog dana na poslu može biti relaksirajući.

„Plantađun“ – prva urbana bašta u Baru, nastaje prošle godine kao ideja grupe entuzijasta koji u tom trenutku nisu imali puno dodirnih tačaka sa poljoprivredom, ali jesu želju da uče i primjene neka iskustva koja su sticali u inostranstvu. Prve urbane bašte su smještene u naselju Zaljevo, uz magistralni put Bar-Ulcinj i lako su dostupne svim građanima Bara. Ukupna površina bašta, odnosno viridarijuma, kako ih nazivaju „plantađunskim“ rječnikom, iznosi 1000 m2.  

„Kao posljedica velike urbanizacije i širenja gradskih sredina, stanovništvo je sve manje u kontaktu sa prirodom, a istovremeno poljoprivredno zemljište sve više gubi namjenu. Projekat ‘Plantađun’ daje priliku ljudima koji žive u gradu, nemaju svoju zemlju ili su im imanja daleko od mjesta stanovanja da obrađuju zemlju i na taj način aktivno učestvuju u procesu proizvodnje hrane. Svaki plantađun može da kaže da zna šta njegova porodica konzumira jer povrće proizvedeno u bašti neće biti tretirano pesticidima. Svjesni smo da takva odluka može uticati na kvantitet povrća koji se može dobiti u našim baštama ali ne želimo da pravimo kompromise po tom pitanju“, kaže za FOS Darko Pekić, koordinator projekta „Plantađun“.

U pitanju je, pojašnjava, pilot projekat koji se sprovodi u Baru i finansira ga Ministarstvo nauke Crne Gore a u okviru konkursa za inovativne projekte, uz podršku tri organizacije: Racc Educo i Kadar Plus iz Bara i New Page iz Podgorice.

Iako je ovo prva urbana bašta u ovom gradu, Pekić ne krije da je interesovanje zaista ogromo.

„Trenutno imamo 27 aktivnih plantađuna, a među nama su računovođe, notari, bankari, konsultanti, špediteri, zaposleni u državnoj administraciji, profesori književnosti, penzioneri, nezaposleni građani. Možemo se pohvaliti i činjenicom da je interesovanje žena veće od interesovanja muškaraca iako su naša očekivanja bila drugačija. Svaki plantađun u baštu dovodi i svoje pomoćnike- ženu, muža, djecu itd. što znači da je broj plantađuna u suštini znatno veći“, pojašnjava naš sagovornik za FOS dodajući da je do sada od svoje bašte i uzgoja zdravih namirnica odustao samo jedan plantađun i to baš iz ekipe organizatora:

„Odustao je iz objektivnih razloga- nedostatak slobodnog vremena.  Njegov vrt je ustupljen mladom bračnom paru tako da su i dalje svi vrtovi u funkciji. Za razliku od ostalih sektora nama je situacija sa COVID 19 čak pogodovala i rekao bih da je u proteklih deset mjeseci zbog neizvjesne situacije interesovanje za poljoprivredu povećano.“

Foto: Privatna arhiva

Zemljište koje koriste je u privatnom vlasništvu jer su, kako kaže Pekić za FOS, procijenili da bi im više odgovaralo da ovaj koncept promovišu u kontrolisanim uslovima.

„Opštinsko zemljište u širem centru grada bi bilo idealno ali zbog opravdanih prijetnji, kao što je na primjer vandalizam, prvi cilj nam je bio da pokažemo da se ideja u praksi može realizovati.“

Vrijedni barski plantađuni svakodnevno brinu o svojim imanjima ali istovremeno poštujući uslove koje ovaj koncept zahtijeva. U suštini, najbitnije je biti dobar komšija ostalim korisnicima bašti.

„Svaki plantađun u okviru viridarijuma dobija na korišćenje vrt površine 25 m2. Sa sve četiri strane vrt je okružen stazama, odnosno formirali smo svojevrsnu saobraćajnicu u bašti kako bi komšije plantađuni mogli neometano da obavljaju svoju poljoprivrednu djelatnost. Plantađuni imaju punu slobodu da se kreativno izraze u samom vrtu (broj brazda, izbor povrća, natpisi koji obilježavaju teritoriju itd), a od njih se traži da poštuju Vrtni red koji se može preuzeti sa web sajta www.plantadjun.me , pojašnjava za FOS Pekić dodajući:

„Plantađuni ulažu samo svoje vrijeme i energiju. Sve ostalo im mi obezbjeđujemo: parcelu, sjeme, vodu, alat i ostavu za alat. Vrtovi koje plantađuni koriste su prethodno preorani i nađubreni, a naš poljoprivredni inženjer im priprema prirodne preparate za tretiranje biljaka kao što je preparat od koprive. Cilj je bio da se ljudi motivišu i da dođu, a onda ćemo svi zajedno učiti i napredovati. U suštini funkcionišemo kao jedna komuna i pomažemo jedni drugima.“

Foto: Privatna arhiva

Trenutno raspolažu sa dva viridarijuma, a uskoro će staviti u funciju još jedan. To, smatra Pekić, neće biti dovoljno da se podmire potrebe svih zainteresovanih ali njihova želja je da se ideja razvija postepeno. Ističe i bitnos sajta na kojem iznose sve statističke podatke koji su, navodi, ključni kada se radi na nekom projektu.

„Na sajtu je prikazana statistika za sadnju i berbu povrća na nivou grada, viridarijuma i vrta, odnosno korisnika plantađuna. Svako ko je pripremao makar jedan projekat zna koliko su statistički podaci bitni da bi se pokazala važnost neke ideje. Na taj način bićemo u prilici da statistički prikazujemo trendove i nadamo se postavimo dobar osnov za nadogradnju naše ideje. Uvidom u statistiku možemo da zaključimo da među ubranim količinama trenutno prednjače tikvice (27,7% od ukupne proizvodnje), zatim krompir (17,3%) i paradajz (16,8%). Plantađuni su bili jako kreativni tokom sadnje pa smo brali i jednu posebnu vrstu afričkog pasulja, leblebiju, razne vrste salata itd.”

A da inicijatori ideje misle baš na svaku sitnicu pokazuje i činjenica da su jednu baštu odvojili za “Žene Bara”, koje svoju humanu misiju šire u svom primorskom gradu. Ovo je, prema riječima Pekića, mali doprinos velikim stvarima koje one realizuju.

Foto: Privatna arhiva

“U aprilu je u medijima objavljen članak da Narodna kuhinja iz Bara priprema i do 200 obroka dnevno i da su zbog novonastale situacije potrebe za besplatnom hranom sve veće. Odlučili smo da jedan vrt dodijelimo Narodnoj kuhinji i u tom dijelu viridarijuma posađene su kulture kao što su grašak, boranija, raštan, tikvice, odnosno povrće koje se može koristiti za pripremu kuvanih jela. U međuvremenu su nas predstavnice NVO ‘Žene Bara’ informisale da bi im bilo drago da one same dolaze, zalivaju i uređuju svoj vrt, što nam predstavlja veliko zadovoljstvo. Kao plod naše saradnje u novembru ćemo u saradnji sa NVO Paradigma iz Podgorice postaviti plastenik koji će biti korišćen isključivo za potrebe socijalno ugroženih kategorija, a dva korisnika Narodne kuhinje u Baru biće angažovana za rad u plasteniku“, pojašnjava Pekić za FOS Media.

Foto: Privatna arhiva

Raduju ga naročito inicijative poput „Nove mobe“ koju realizuje gorepomenuta NVO, pa naglašava da su nam ovakve ideje i te kak potrebne naročito u kriznim situacijama kada se stanovništvo suočava sa brojnim izazovima.

„Smatram da je ovo idealan trenutak za takvu inicijativu i slične prakse već postoje u drugim zemljama. U Francuskoj opštine raspisuju javni oglas i nude građanima slobodnu zemlju koje oni po simboličnoj cijeni obrađuju za svoje potrebe. U Portugaliji opštine daju zemlju besplatno na korišćenje ali korisnici imaju obavezu da voćem i povrćem snadbijevaju opštinske kantine. U Crnoj Gori bi ovaj koncept mogao da zaživi jer će uslijed posljedica nadolazeće ekonomske krize veliki broj domaćinstava imati potrebu za dodatnim prihodima ili jednostavno hranom. Postavlja se pitanje zašto onda slobodne površine da ne iskoristimo? Jako bitna stvar u cijeloj priči je dostupnost vode jer se sjeme i sav potrošni materijal zbog velike konkurencije trenutno može nabaviti po povoljnim cijenama“, navodi Pekić za FOS dodajući:

Zaista nam je zadovoljstvo što ćemo učestvovati u inicijativi „Nova moba“. Naša budućnost je u udruživanju kroz kooperative, zadruge ili klastere. Nazovite to kako želite ali bez udruživanja nema napredka. Plastenik koji ćemo dobiti na korišćenje namijenjen je nevladinom udruženju Žene Bara i na taj način će NVO Paradigma, Žene Bara i Plantađun kroz praktičan primjer pokazati da se zajedničkom akcijom može doprinijeti rješavanju problema u društvu.“

Foto: Privatna arhuva

„Plantađun“ jeste podržan od strane Ministarstva nauke ali na određeni period. No, naš sagovornik smatra da će i nakon toga ova ideja uspjeti da zaživi.

„Koncept plantađun obuhvata i poslovni model koji garantuje održivost same inicijative- 80% ubranih količina pripada plantađunu, 10% u naturi ili novcu dobija vlasnik koji je ustupio zemljište a 10% ide u zajednički fond svih plantađuna koji će pokrivati nabavku sjemena za narednu sezonu. U julu smo dobili i podršku Opštine Bar koja je prepoznala našu biznis ideju i na Konkursu za podršku preduzetnicama sa teritorije opštine Bar za 2020. godinu dodijelila sredstva za razvoj socijalnih bašti“, navodi Pekić.

U sklopu tog projekta planiraju da brendiraju štand na kojem bi se prodavali ovi proizvodi, a to bi kaže bila sjajna prilika za građane Bara da se uvjere da sa malo finansijskih sredstava, a uz pune dobre volje, možemo svi zajedno da se hranimo zdravo i raznovrsno.

Avatar

Portal Bar

Pročitajte još