U Baru obilježen Svjetski dan voda – Voda je tečnost života, treba učiti piti vodu

 U Baru obilježen Svjetski dan voda – Voda je tečnost života, treba učiti piti vodu

Svjetski Dan voda, 22. mart obilježava se od 1993. godine kako bi se skrenula  pažnja na probleme vezane za vodu i vodne resurse. Prema procjenama, čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uslova. Privilegija svih nas u Crnoj Gori je to što je kvalitet sirovih voda od koje naši vodovodi prave vodu za piće izuzetan.

„Do te mjere je kvalitetna naša voda da je jedina faza prerade dezinfekcija“, kaže za Portal Bar  doc. dr Snezana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene, uži spec. dijetoterapije uz  podsjećanje da je voda izvor života, neophodna za normalno funkcionisanje ljudskog organizma .

Doc. dr Snezana Barjaktarovic-Labović, specijalista higijene, uži spec. dijetoterapije

„Voda je jedina namirnica koju koristi cjelokupno stanovništvo bez obzira na geografski položaj, socioekonomski status, vjeru i rasu. Voda je osnovni kostituitivni elemenat svakog organizma. Čini oko 60% tjelesne mase odraslog muškarca, a nešto manje kod žena, jer u organizmu žena ima proporcionalno više masnog tkiva“, navodi dr Snezana Barjaktarović-Labović .

 Prema riječima doktorke, količina vode u organizmu ne zavisi samo od pola, već i od uzrasta. Tako u organizmu novorođenčeta ima 80% vode i njen sadržaj se starenjem, fiziološki smanjuje. Pri konstantnoj telesnoj masi od 70 kg ukupna količina vode kod odraslih osoba se smanjuje za oko 1 kg na svakih 10 godina života.

Sadržaj vode je različit i u pojednim tkivima. Na primjer, u eritrocitima ima 70’%, a u krvnoj plazmi 90% vode. Čak i kosti sadrže više od 20% vode. Voda se u organizmu nalazi kao intracelularna tečnost (unutarćelijska) koja predstavlja oko 40% ukupne tjelesne mase ili 2/3 ukupne vode u organizmu i ekstracelularna (izvan ćelija) koja učestvuje u ukupnoj tjelesnoj masi sa oko 20% što čini 1/3 ukupne vode u organizmu.

Uloge vode u organizmu su mnogobrojne. Učestvuje u svim metaboličkim procesima organizma. Služi kao nosač nutrijenata i produkata metaboličke razgradnje kao medijum za hemijske reakcije, održava oblik ćelije i učestvuje u regulaciji tjelesne temperature. Ima i gradivnu ulogu, jer je neophodna za rast i razvoj organizma. Unošenje vode u odgovarajućim količinama obezbjeđuje i normalan rad crijeva.

-Da bi sve navedene funkcije mogle nesmetano da se odvijaju u našem organizmu, naš je zadatak da tokom dana unesemo najmanje 10 čaša vode. Vodu treba piti i kada nismo žedni, jer kad smo žedni, organizam nam već šalje znak da mu nije dobro. Nedovoljan unos vode vodi u dehidraciju koja u zavisnosti od stepena daje različite tegobe. Uvjek se prvo javlja žeđ, a onda sušenje usta, umor, glavobolja, pad koncentracije, a ako se u međuvremenu ne rehidriramo, ishod može biti i najgori mogući. Zato treba učiti piti vodu! Važno je napomenuti da voda nije beskonačan resurs, njene rezerve na Zemlji se značajno smanjuju. Naravno da je čovjek svojim aktivnostima najzaslužniji za takvo stanje. Sa jedne strane zagađenjem pitke vode, a sa druge strane neracionalnom potrošnjom. Mnogi vodu nazivaju „naftom XXI vijeka“, a ima i onih koji su uvjereni da će voda biti razlog ratovanja u budućnosti. I to bliskoj, objašnjava dr Barjaktarovic-Labović,  .

Od svih podataka koje ažurira Sjvetska zdravstvena organizacija najdramatičniji je da 297.000 djece mlađe od pet godina – više od 800 svakog dana – umire svake godine od dijareje zbog loših sanitarnih uslova, loše higijene ili nebezbjedne vode za piće. Svakoj trećoj osobi ili 2,2 milijarde ljudi širom svijeta nema zdravstveno bezbjednu vodu za piće.

Naš je zadatak da tokom dana unesemo najmanje 10 čaša vode.

Takođe, gotovo polovina škola u svijetu nema uređaje za pranje ruku sapunom i vodom na raspolaganju učenicima. Zato sve zdravstvene strukovno naučne institucije, ali i one koje se bave finansijama sugerišu da je promocija HIGIJENE najefikasnija zdravstvena intervencija.

Eksperti SZO su još 2012. godine izračunali da bi pristup zdravstveno bezbjednoj vodi za piće i adekvatna sanitacija i higijena smanjili  globalnu opterećenost bolestima za najmanje 10%. Danas u pandemiji zarazne respiratorne bolesti, taj bi procenat bio značajno veći.

O svemu ovome je danas u prilagođenim uslovima onlajn nastave ekipa NVO „Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja-CEAZ“ na čelu sa doc.dr Snežanom Barjaktarović Labović, specijalistom higijene i užim specijalistom dijetoterapije, razgovarala sa učenicima Srednje stručne škole u Baru. Na taj način je ova organizacija i ove godine dala svoj doprinos obilježavanju ovog značajnog dana u Kalendaru javnog zdravlja.

Avatar

Biljana Dabić

Pročitajte još