Spajić: Projekat „Evropa sad“ realno će povećati životni standard

 Spajić: Projekat „Evropa sad“ realno će povećati životni standard

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila informaciju o projektu „Evropa sad“. Reforma kroz program Evropa sad je antipopulistička mjera koja će realno povećati životni standard građana i njihove zarade preko 20 odsto od naredne godine, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić.

On je, povodom usvajanja programa Evropa sad na današnjoj sjednici Vlade, kazao da je Crna Gora bila u izazovnoj situaciji i da je prebrodila tešku krizu.

„Imamo naznake da će ova reforma biti održiva i možemo da je nazovemo fiskalno neutralnom reformom za ovu godinu, a fiskalno pozitivnom ako uzmemo u obzir dugoročni spektrum“, rekao je Spajić.

On je podsjetio da je minimalna zarada posljednja dva mjeseca 250 eura, a da je do skoro bila 222 eura. Porast na 450 eura je, kako je dodao, praktično dupliranje minimalnih zarada za naujgroženije radno stanovništvo.

„Prosječna neto zarada će, uz razna usklađivanja, sa 530 eura porasti na 700 eura“, dodao je Spajić.

Prema njegovim riječima, poresko opterećenje od 39 odsto predstavljalo je jedan od izazova za koji su privrednici naznačavali da bi bilo više zapošljavanja ukoliko bi se ono makar malo smanjilo.

„Od 100 eura, neto zarada je bila 61 eura, a 39 eura je išlo državi. Sada će 79 eura biti neto zarada, a 21 eura će ići državi kao poresko opterećenje. Do sada je struktura minimalne zarade bila takva da je prijavljena neto zarada 250 eura, porezi 160 eura, a keš na ruke bi bio oko 150 eura. Sa svim porezima neto zarada od 450 eura će bruto za poslodavca iznositi 565 eura“, precizirao je Spajić.

Prema njegovim riječima, većina stanovništa imala bi povećanje zarade od preko 20 odsto.

Istovremeno će, kako je dodao, poresko opterećenje biti progresivno. Na najniže kategorije najmanje, dok raste sa povećanim primanjima, što je praksa koja je zastupljenja u čitavom svijetu.

“Veoma je bitno da ovaj program prati i punjenje budžeta, od čega bi većina bila generisana kroz mjere koje su već mjesecima na čekanju u Skupštini”, dodao je Spajić.

On je kazao da će progresivno biti oporezovan porez na dobit, odnosno od nula do 100 hiljada eura porez bi bio kao do sad devet odsto, od 100 hiljada eura do 1,5 miliona eura 12 odsto, a preko 1,5 miliona eura 15 odsto.

„Tom mjerom idemo u korak sa svjetskim dešavanjima i želimo da se pošalje poruka da Crna Gora nije poreski raj i da ne želimo da privlačimo sumnjiv kapital“, naveo je Spajić.

On je kazao da bi statički uticaj te mjere na budžetski bilans bio minus 35 miliona eura, dok bi efekat na privredu bio preko 200 miliona eura.

„Od druge godine, odnosno 2023. imaćemo rast od 18 miliona eura po prihodima budžeta. Tako da ova mjera je fiskalno pozitivna i ima efekat koji će na srednji rok imati vrlo dobar učinak“, naveo je Spajić.

On je, na pitanje kako će se nadomjestiti taj minus od 35 miliona eura, odgovorio da je tih 35 miliona eura statički rezultat, koji ne uključuje povećanje BDP-a, ni značajnije produbljivanje poreske baze.

„Za narednu godinu imamo rast BDP-a od 6,5 odsto. Ako pogledamo realne efekte ovakve mjere to je konzervativan broj i najrizičniji mogući scenario. To će da nadomjesti vih 35 miliona eura koja pokazuje kao nedostajuća sredstva“, kazao je Spajić.

On je rekao da je ovo antipopulistička mjera koja će realno podići primanja građana.

„Ponosan sam na ovakvu mjeru, zbog ovoga sam se vratio iz Singapura. Ovo je kruna jednog rada koji je trajao šest mjeseci“, poručio je Spajić.

Budžet ne predviđa potrebu za zaduženjem

On je najavio da će budžet, kojim se ne predviđa potreba za novim zaduženjem, biti 15. novembra predat Skupštini.

„Došli smo u situaciju da možemo da se dvije godine za redom finansiramo sami. Ali, ipak u budžetu ćemo ostaviti tu opciju da izađemo na tržište“, dodao je Spajić.

Biće pojačan i inspekcijski nadzor

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, Branko Krvavac je na pitanje kako će se implementirati program u privatnom sektoru, odnosno ko će natjerati privatnike da povećaju plate radnicima, odgovorio da su rješenja za to već definisana Opštim kolektivnim ugovorom (OKU).

“Uz implementaciju svih mjera će, naravno, biti pojačan i inspekcijski nadzor”, rekao je Krvavac.

Odgovarajući na pitanje kako će se pokriti 270 miliona eura za Fond zdravstva, on je objasnio da doprinosi pokrivaju trenutno samo 50 odsto onoga što je potrošnja za zdravstvo.

“Sistem je bio postavljen tako da su korisnici svi državljani, a plaćali su samo oni koji rade. To nije sistem koji funkcioniše. To je koncept koji se koristio u 19. vijeku”, saopštio je Krvavac.

Na pitanje da li se planira povećanje broja inspektora koji će kontrolisati implementaciju programa, s obzirom na to da su već počeli pritisci poslodavaca na zaposlene, Spajić je odgovorio da postoje ogromni problemi u tom djelu, ali da OKU govori o tome da je to prekršaj koji će se sankcionisati prije ili kasnije.

“To poslodavci moraju da imaju na umu. Oni će biti sankcionsani prije ili kasnije zbog toga. Apelovao bih na poslodavce da se ne igraju i da uđu ozbljnu u ovu reformu”, rekao je Spajić.

Spajić je, objašnjavajući planiran rast zarada, kazao da je plata od 250 eura, odnosno minimalna zarada, podrazumjevala bruto poresko opterećenje od 67 ili 68 odsto, a neto od 39 odsto.

On je objasnio odakle dolazi povećanje od 250 do 450 eura.

“Znači 450 eura neto zarada otprilike podrazumjeva da vi kao preduzetnik ili preduzeće plaćate bruto zaradu od 560 eura. Ta bruto zarada od 560 eura u trenutnom sistemu je zarada od 330 eura neto. Nije to povećanje da ide na teret poslodavca od tih 200 eura. Nego 120 ili 130 eura pokriva država, a poslodavac dio od 250 do 330 eura”, naveo je Spajić.

On je rekao da je u pitanju jako bitna reforma u koju su uključili sve privrednike, koji su, kako je naveo, jako zabrinuti za odlazak mladih.

“Ako već ti ljudi treba da odu, hoću da odu sa patriotskim osjećajem u srcu i osjećajem da ovdje, ipak, ide na bolje i da Crna Gora napreduje”, poručio je Spajić.

Jak signal prema investitorima

Reforma je, kako je ocijenio, jak signal i prema investitorima.

„Prave investitore ne interesuje je li porez devet li 15 odsto. To samo interesuje mešetare ili ljude koji hoće da plaćaju na ruke“, dodao je Spajić.

On je na pitanje zašto reformom Evropa sad nema mjera za penzionere, odgovorio da su odvajanja za penzije i za socijalu usko vezana za minimalnu i prosječnu zaradu i da se usklađivanja vrše u odnosu na to.

„Oni su u stvari drugi derivat ove mjere o kojoj mi pričamo i ta usklađivanja će se desiti vrlo brzo“, rekao je Spajić i dodao da će budžetom za narednu godinu za penzije biti izdvojeno deset miliona eura više.

Na pitanje šta ukoliko zakonske izmjene ne budu usvojene u Skupštini, Spajić je odgovorio da su parlamentarci svjesni da je čitav sistem koji je zainteresovan za reformu pristao na nju.

„Oni bi bili jedno nepotrebno usko grlo, zato što se na njih ne odnosi ova reforma, sem u smislu povećanja plata“, rekao je Spajić i ponovio da je reforma potpuno apolitična.

Četiri cilja programa „Evropa sad“

Ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, podsjetio je na dobre stvari koje je Vlada uradila u prethodnom periodu, između ostalog hedžing aranžman za kredit za izgradnju dionice auto-puta, donošenje programskog budžeta, osnivanje Montenegro Worksa, izvanrednu turističku sezona, dva snažna ekonomska paketa za podršku ekonomiji od 320 miliona eura i osnivanje Air Montenegra.

„Izazovi sa kojima smo se suočavali su bili visoko poresko opterećenje u privredi, najmanje minimalne zarade, veliki udio sive ekonomije na tržištu rada i jedna doza neoptmizma i nedovoljne vjere u budućnost među mladima“, kazao je Milatović.

Zbog toga je, prema njegovim rječima, pokrenut program Evropa sad, koji ima četiri cilja.

„To su povećanje životnog standarda svih građana, unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta, suzbjanje sive ekonomije na tržištu rada i četvrti cilj da ekonomski model u Crnoj Gori bude održiv i inkluzvan u odnosu na ono što smo imali do sada“, poručio je Milatović.

Krivokapić: Da dominira socijalna pravda

Premijer Zdravko Krivokapić na konferenciji za novinare kazao da je „Evropa sad“ projekat koji vraća u ono što je bila esencijalna obaveza ove Vlade, a to je da dominira socijalna pravda i da kvalitet života građana bude dostojanstven.

On je kazao su došli do ove mogućnosti jer su se okrenuli pravom putu dobrog upravljanja javnih finansija i stvorili preduslove da se ovaj projekat dogodi u 11 mjeseci.

„Projekat je rađen više od šest mjeseci i testiran najboljim modelom koji je preporučio Međunarodni monetarni fond (MMF) i on daje najveću šansu onima koji najmanje imaju. Najniža cijena rada po ovom modelu je 450 eura, ali da bi se došlo do usaglašavanja i prihvatanja od svih, onda je i porez jedinstven i najmanji u ovom dijelu Evrope. Opterećenje poslodavaca je 20,4 odsto“, precizirao je Krivokapić.

Avatar

Portal Bar

Pročitajte još