Snežana otkriva moć mikrobilja, za najmilije trpeza zdrave hrane

Mikrobilje je već godinama na listi najzdravijih namirnica, pa se sve više traži  i u svakodnevnoj pripremi obroka. Omiljena dekoracija i dodatak jelima  kuvara visokog renomea sve je zastupljenija hrana i na domaćim trpezama. Entuzijasta Snežana Pavlićević,  pobornik zdrave ishrane,  odlučila se za uzgoj mikrobilja  kako bi obogatila svakodnevene obroke za svoje najdraže.

 Snežana po zanimanju  medicinska sestra,  za sada uzgaja mikrobilje  isključivo za kućnu upotrebu.

-Volim da putujem. Vidjela sam da u restoranima evropskih zemalja, u Americi,  koriste mikrobilje i za obroke, i za dekoraciju.  Zainteresovala sam se za ovu hranu i počela da je uzgajam.  Mikrobilje sam  uvrstila  na porodičnu  trpezu, kaže Snežana Pavlićević .

 Mikrobilje može se koristiti u salatama, umacima, čorbama, sendvičima, ribljim i mesnim jelima, kao dodatak smutijima sa voćem i povrćem. Pavlićević je mišljenja da se na našim prostorima malo zna o mikrobilju.

– Karakteristika mikorobilja je velika  nutritivna vrijednost. Preporučuje se za  detoksikaciju organizma i jačanje imuniteta, a kako se konzumira u svježem stanju ne dolazi do gubitka hranjivih materija koji bi nastao termičkom obradom. Na primjer, nekoliko grama mikrobilja može da zamjeni kilogram rukole, kaže Pavlićević.

 Mikrobilje  su mladi izdanci povrća, veći od klica i manji od rasada.

– Ovu super hranu karakterišu: aromatičnost, sočnost, bogatstvo vitamina, minerala, aminokiselina, hlorofila i proteina. U odnosu na odrasle biljke, nutritivni sastav je čak veći  do 40 puta. Osim ljekovite ima i estetsku ulogu zbog izobilja oblika i boja pa se koristi kao dekoracija u mnogim jelima. Može biti kiselkastog, gorkog, ljutkastog, ali i slatkog ukusa, zavisno od biljne vrste, kaže Pavlićević

Mikrobilje,  vrstu  bilja koja se dobija iz sjemena povrća, ili žitarica,  Pavlićević bere kada biljka naraste od tri do 10 cm, u zavisnosti od vrste.  Od momenta kada se sjeme stavi u zemlju do trenutka kada se može koristiri u ishrani potrebno je 7-10 dana. Može se gajiti tokom cijele godine, a  ne zavisi  od vremenskih prilika.

 Kao mikro povrće najčešće se uzgajaju: razne salate, rotkvica, cvekla, šargarepa, korijander, bosiljak,  rukola, blitva, kupusnjače,   grašak, brokoli, luk iz sjemena, spanać…

-Prednost ove hrane je i kratak period kada se može koristiti u ishrani, kaže Pavlićević ističući:” To je zdrava hrana. Nutricionisti je nazivaju super hranom. Zastupljena je u veganskoj ishrani,  bogata hranljivim materijama, vitaminima i mineralima“

 Za uzgoj ove hrane  ne koriste se hemijska sredsva, niti  vještačka đubriva. Gaji se  u dobro osvijetljenim prostorijama, na prozorskim policama,  a veće količine u plastenicima, staklenicima.

– Sije se i drži u tamnom prostoru dok ne počne da klija. Posle nekoliko dana kad počne klijanje iznosi  se na dnevnu svijetlost.  Noću je potrebno led svijetlo. Bitno je da se biljka ne izduži već zadrži na visini od 3 -10 cm, objašnjava Pavlićević.

Prednost je što ne zahtijeva mnogo prostora i ulaganja.

U svijetu  sve je  veće interesovanje za proizvodnju mikro povrća. Početak gajenja mikro povrća datira  od 1980. godine,   u San Francisku.

-Mikrobilje se služi kao dekoracija u elitnim hotelima i restoranima. Dobija na značaju i na porodičnim trpezama. Vjerujem da će ova  zdrava hrana biti u redovnom jelovniku  naših sugrađana,  biti trend u našim restoranima, zaključuje Snežana Pavlićević.