Razvojne mjere naredni korak

 Razvojne mjere naredni korak

Foto: MINA

Novi paket mjera podrške građanima i privredi osmišljen je u cilju očuvanja privrednog potencijala, održanja likvidnosti i nivoa zapošljavanja, dok će u narednom periodu veći fokus biti na razvojnim mjerama, saopštila je državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Milena Lipovina-Božović.

„Riječ je o paketu podrške privredi i građanima koji je, prije svega, kriznog karaktera, a koji je proizašao iz intenzivnog dijaloga koji smo imali sa privredom. Paket je kreiran promptno, jer je moralo brzo da se odreaguje. Ovo nije razvojni paket, sve mjere su postavljene tako da se u kratkom periodu pruži podrška, kako bi se na najbrži način omogućilo privredi da prebrodi ovaj period godine koji je težak i u redovnim uslovima poslovanja“, rekla je Lipovina-Božović agenciji Mina-business.

Novi paket mjera podrške građanima i privredi, koji je Vlada nedavno usvojila, vrijedan je oko 160 miliona eura, i kreiran je kako bi se sačuvao privredni potencijal i obezbijedio okvir za uspješne mjere oporavka u narednom periodu.

„Time ćemo stvoriti dobru osnovu za privredni rast u narednom periodu, uz optimizam da će epidemiološka situacija biti povoljnija“, smatra Lipovina-Božović.

Prema njenim riječima, u pitanju je vrlo dobro osmišljen krizni paket sa ciljem da se održi likvidnost privrede, pruži podrška održavanju nivoa zaposlenosti, ali i podstaknu nova zapošljavanja. Takođe, ovim paketom se u značajnoj mjeri pruža podrška najranjivijim kategorijama stanovništva.

„Kroz određene mjere smo se trudili da posebno podržimo privredu. Takva je, na primjer, mjera koja se odnosi na poreske olakšice koje su namijenjene za nova zapošljavanja, na koju smo posebno ponosni“, ocijenila je Lipovina-Božović.

Ona je kazala da Vlada u narednom periodu namjerava da se više fokusira na razvojne politike, što će svakako zavisiti od epidemiološke situacije u zemlji i opšteg ekonomskog stanja.

„Kroz budžet i program rada Vlade ćemo gledati da novčana sredstva i podršku usmjerimo prema razvojnim politikama“, navela je Lipovina-Božović.

Ona je podsjetila i na najave u vezi sa povećanjem minimalne cijene rada, uvođenjem dječijeg dodatka za djecu predškolskog uzrasta i besplatnim udžbenicima.

„U tom smislu, vjerujem da početak ove godine pokazuje, kako je i premijer rekao, da će ovo biti godina socijalne i ekonomske pravde. Sve ove aktivnosti koje Vlada preduzima su u tom pravcu“, dodala je Lipovina Božović.

Lipovina-Božović je dodatno istakla da će se, u narednom periodu, u okviru Socijalnog savjeta koji čine predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata, razmatrati mnoga važna pitanja vezana za tržište rada.

Ona smatra da kreiranje mjera koje će stvoriti poslovni ambijent, koji pruža institucionalnu i pravnu sigurnost domaćim i stranim subjektima, predstavlja jedan od važnih prioriteta koji će podstaći dalji razvoj ekonomske aktivnosti.

„Podsjetila bih da je nedavno formiran Bord direktora nove kompanije ToMontenegro i vjerujem da je svima jasno na koji način je on izabran i od kakvih se profesionalaca sastoji. Neki od njih su došli iz inostranstva da pomognu svojoj zemlji u njenom ekonomskom razvoju. Slično su uradili i mnogo ministri u Vladi“, navela je Lipovina-Božović.

Ona je rekla da to nije „super“ paket mjera, niti može da zadovolji apsolutno sve.

„Mi smo toga svjesni. Ne postoji taj budžet i ta država koja može da isfinansira onoliko koliko su zahtjevi privrede i građana“, dodala je Lipovina-Božović.

Za podršku ranjivim kategorijama stanovništva Vlada je ovim paketom opredijelila oko sedam miliona eura.

„Sigurni smo da je time napravljen jedan veliki napredak u odnosu na sve što je urađeno ranije. Paket od sedam miliona eura u ovom trenutku je vrlo izdašan i obuhvata skoro 100 hiljada građana Crne Gore. U tom smislu, ako želimo da budemo realni, ne možemo mu naći neku veliku manu“, smatra Lipovina-Božović.

Paketom je, kada su u pitanju nezaposleni, predviđena podrška od 100 EUR za sve nezaposlene koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na 31. decembar prošle godine, a i dalje su nezaposleni i ne primaju novčanu naknadu. Takođe, sve osobe koje imaju neku naknadu sa biroa, a koja je manja od 100 eura dobiće dopunu do tog iznosa.

„Takvih je jako puno, preko 40 hiljada osoba sa evidencije“, dodala je Lipovina-Božović.

Paketom su obuhvaćeni i korisnici materijalnog obezbjeđenja i lične invalidnine, kao i skoro 50 hiljada penzionera, koji će primiti po 50 eura.

Lipovina-Božović je kazala da je, kada su u pitanju subvencije na zarade, proširena lista ugroženih djelatnosti za čak preko 20 djelatnosti.

Ona je navela da je ta mjera, koja predstavlja direktnu pomoć poslodavcima, bila implementirana od maja prošle godine, ali da je sada obuhvat i intenzitet mnogo veći.

“Do sada je to bilo 50 odsto, do maksimum 70 odsto subvencije na minimalnu zaradu. Mi smo sada odredili 100 odsto, pri čemu smo svjesni da nijesu svi jednako ugroženi, ali su u proteklom periodu bili toliko finansijski iscrpljeni da smo smatrali da svima treba pružiti što veću podršku“, saopštila je Lipovina-Božović.

Ona je objasnila da se Vlada ovoga puta vodila potrebom da malo više kvantifikuje stepen ugroženosti pojedinih djelatnosti. Tu su, kako je rekla, imali ogromnu podršku Poreske uprave koja je obezbijedila podatke o padu prometa u devet mjeseci prošle godine u odnosu na 2019, po šiframa djelatnosti.

„Na taj način smo mogli da još bolje identifikujemo one djelatnosti koje su ugrožene“, dodala je Lipovina-Božović.

Vlada je imala za cilj da kroz subvencije podrži i druge djelatnosti osim turizma, saobraćaja i djelatnosti koje su povezane sa ugostiteljstvom, pa su ovim paketom, na primjer, podržane i određene djelatnosti koje su vezane za prerađivačku industriju.

„To je nešto što nam je omogućilo da obuhvat preduzeća povećamo za hiljadu, odnosno sa nekih 3,5 hiljade na 4,5 hiljade, a broj zaposlenih za preko tri hiljade, odnosno sa ranijih 16,5 hiljada na skoro 20 hiljada“, precizirala je Lipovina-Božović.

Kada je u pitanju mjera koja se odnosi na podršku novom zapošljavanju, Lipovina-Božović je saopštila da ta mjera zahtijeva izmjene dva zakona, i da se moralo promptno odreagovati kako bi se na prvoj narednoj sjednici Skupštine raspravljalo o tim aktima i kako bi se oni usvojili po najhitnijoj proceduri.

„Željeli smo da, s obzirom na jako veliki priliv nezaposlenih u prethodnih godinu, stimulišemo one poslodavce koji su zbog ekonomske krize koja ih je zadesila bili prinuđeni da te ljude otpuste i da im damo šansu da ih vrate“, kazala je Lipovina-Božović.

Kako je objasnila, Vlada je u tom dijelu donijela mjeru da poslodavca oslobodi obaveze plaćanja poreza i doprinosa za zarade, maksimalno do iznosa prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, i to 90 odsto za ovu godinu, 60 odsto za narednu i 30 odsto za 2023. godinu.

„Naravno, važno je da se mora zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme“, dodala je Lipovina-Božović.

Kada je u pitanju podrška sektoru turizma, ona je navela da je u tom dijelu prije svega veoma važno to što su otvorene granice.

Najnovijim paketom ponovljene su neke mjere iz trećeg paketa koje se odnose na podršku turoperatorima kroz subvencije i smanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra od 50 odsto.

Lipovina-Božović je rekla da mjera koja se odnosi na subvencije za turoperatore uopšte do sada nije implementirana i da će se to desiti sada, kroz realizaciju najnovijeg paketa.

„Mislim da je jako važna i da će biti veliki podsticaj. Javni poziv je već pripremljen i najvjerovatnije će već naredne sedmice biti objavljen“, dodala je Lipovina-Božović.

Ona smatra da je mjera koja se odnosi na smanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra stimulans za zakupce plaža, kao i sve one koji imaju i plažne barove i restorane na obali.

Lipovina-Božović je ocijenila da je privatni smještaj do sada bio prilično zapostavljen, za razliku od hotela i drugih vrsta smještaja koji su, kroz subvencije zarada, imali neku podršku.

„Međutim, fizička lica u registrovanom privatnom smještaju su do sada bila zapostavljena i mi smo ovdje htjeli da jedan iznos novca koji nije mali, a to je 5,5 miliona eura, upravo usmjerimo ka njima“, dodala je Lipovina-Božović.

Prema njenim riječima, to je dobar način da se prosvjetnim i zdravstvenim radnicima, koji su podnijeli veliki teret krize, omogući da kroz dobijanje turističkih vaučera upravo oni budu ti koji će podstaći domaću tražnju i imati mogućnost da koriste taj privatni smještaj.

„Tu ćemo na neki način imati win-win situaciju, gdje ćemo podržati i privatni smještaj i nekih 27 hiljada zdravstvenih i prosvjetnih radnika“, poručila je Lipovina-Božović.

Ona je navela da su u Vladi posebno ponosni i na mjeru koja se odnosi na povećanje limita kao uslov za PDV registraciju sa 18 hiljada na 30 hiljada eura.

„To je jako dobra mjera koja je usmjerena prije svega na mikro i mala preduzeća, kojom potencijalno smanjujemo sivu ekonomiju. Istovremeno, povećanjem ovog limita, stimulišemo nova zapošljavanja“, dodala je Lipovina-Božović.

Ona je pozitivnom ocijenila i mjeru koja se odnosi na odlaganje poreskih obaveza, kada su u pitanju porezi i doprinosi na dohodak fizičkih lica, za kompletan treći i četvrti kvartal prošle godine i to ne samo za ugrožene djelatnosti, već za cijelu privredu.

„Na taj način smo kompletnoj privredi Crne Gore, koja je bila u problemu jer nije mogla da redovno servisira obaveze, omogućili da sve zaostale dugove po osnovu poreza i doprinosa na dohodak odloži i da napravimo reprogram od čak 24 mjeseca. To je indirektni izdatak za budžet od preko 120 miliona eura“, precizirala je Lipovina-Božović.

Ona je zaključila da je to odlična mjera, jer se na taj način olakšava poslovanje tim preduzećima i omogućava im se lakši pristup kreditima kod poslovnih banaka.

Avatar

Portal Bar

Pročitajte još