Kako da očuvate mentalno zdravlje?

 Kako da očuvate mentalno zdravlje?

Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježen je u vremenu kada se naš svakodnevni život značajno promijenio zbog pandemije COVID-19. Većina ljudi, kaže za Portal Bar psihijatar dr Branka Purlija, doživljava neki od mentalnih poremećaja u nekom trenutku svog života, a najčešće zastupljeni poremećaji su depresija, anksioznost i zloupotreba supstanci.

Mentalno blagostanje nije samo odsustvo psihijatrijskog poremećaja, već mnogo više, ističe dr Purlija.

„To je sposobnost vođenja mirnog dostojanstvenog života, zdravog prihvatanja svojih ograničenja i proaktivnog uključivanja u društvo“, napominje naša sagovornica.

Za dobro mentalno zdravlje značajno je da osoba umije adekvatno da se nosi sa normalnim životnim stresovima, radi produktivno, ostvaruje svoj potencijal i doprinosi zajednici.

„Važan dio dobrog mentalnog zdravlja je izgradnja mentalne otpornosti tj rezilijentnosti. Tada možete da se nosite sa neočekivanim promjenama i izazovima u svom životu koristeći svoju unutrašnju snagu i socijalnu podršku. Ljudi koji imaju razvijenu otpornost mogu bolje da se nose sa stresom, što znači da je manja vjerovatnoća da će razviti mentalne bolesti poput depresije i anksioznosti. Razvijanjem vještina suočavanja sa stresom gradite otpornost koja je od ključnog značaja da bi održali dobro mentalno zdravlje“, objašnjava dr Purlija.

Zdravi odnosi sa nama bliskim ljudima su, takođe, jedan od najznačajnijih faktora koji doprinose osjećaju blagostanja.

„Ovo može uključivati odnose sa porodicom, prijateljima, kolegama sa posla i drugima u zajednici“, kaže dr Purlija i dodaje da je takođe dokazano da vježbanje poboljšava blagostanje, kao i da smanjuje simptome depresije i anksioznosti.

„Dobro fizičko zdravlje, zdrava ishrana, smanjenje unosa alkohola, dobar san povezani su sa boljim mentalnim zdravljem“, precizira dr Purlija.

Kada su u pitanju naše ličnosti, dodaje, svi imamo različite prednosti i slabosti, a identifikovanje i korišćenje sopstvenih snaga i talenata može povećati osjećaj blagostanja.

„Koristeći svoje snage da pomognete drugima ili doprinesete zajednici, stvarate osjećaj smisla i svrhe u životu. Mnogi ljudi imaju osjećaj doprinosa kroz smislen rad, ali to takođe može biti ostvareno i kroz volontiranje, pomoć komšiji ili izvođenje svakodnevnih malih djela ljubaznosti. Odvojite malo vremena da radite stvari u kojima zaista uživate što dovodi do pozitivnih emocija. Takođe, vježbajte praktikovanje zahvalnosti. Za neke ljude okretanje duhovnosti i religiji poboljšava blagostanje, pomaže u suočavanju sa stresom i smanjuje simptome mentalnih bolesti. Ovo može uključivati pripadnost verskoj zajednici, meditaciju, molitvu. Međutim, ako se borite sa izraženim osjećanjima depresivnosti, anksioznosti, teškoćama da se osjećate srećno, imate teškoće da se nosite sa svakodnevnim životom, pronađete smisao ili da se osjećate povezani sa drugima, konsultujte se sa psihijatrom“, zaključuje psihijatar dr Branka Purlija.

Avatar

Sonja Jovanović

Pročitajte još