Dr Šaranović: Čak i u uslovima aktuelne pandemije korona virusa, pokazalo da je dojenje najbolja prevencija bolesti

 Dr Šaranović: Čak i u uslovima aktuelne pandemije korona virusa, pokazalo da je dojenje najbolja prevencija bolesti

Savremen način života uslovio je da adaptirana formula za ishranu beba potisne dojenje, no, svijest o dobrobitima dojenja za dijete i majku raste, pa se posljednjih decenija taj odnos snaga lagano mijenja. Da je dojenje najzdraviji način ishrane, te da igra važnu ulogu u prevenciji bolesti pokazalo se i tokom aktuelne pandemije koronavirusa, jer čak i majke pozitivne na koronavirus, kako u razgovoru za Portal Bar kaže dr Sandra Šaranović, ginekolog akušer,  izabrani ginekolog u DZ Bar, uz određene propisane mjere opreza, mogu dojiti svoju bebu i tako joj obezbijediti ulaznicu za sretan i zdrav život.

“Od postanka svijeta priroda se pobrinula da čovjek svoje potomstvo odhrani  najzdravijim,najjednostavnijim i uvijek dostupnim načinom –dojenjem. Razvojem civilizacije i savremenog načina života dojenje je potisnuto i sve su se više koristile formule za ishranu dojenčadi. A onda smo shvatili sve dobrobiti majčinog mlijeka i zadnjih decenija kreče promocija dojenja”, objašnjava dr Šaranović.

Na pitanje “Zašto dojiti bebu?” postoji, prema njenom mišljenju, čitav dijapazon razloga.

“Majčinim mlijekom dajemo bebi sve potrebne hranljive materijeu idealnom omjeru i  obliku. Bebin gastrointestinalni trakt ga najlakše vari, sa njim se zadovoljavaju sve potrebe bebe do navršenih 6 mjeseci života. Znači, nije potrebno dodati čak ni vodu, a beba napreduje. Preporka SZO je da beba sisa i do 2 godine života uz dodatak čvrste hrane”, navodi naša sagovornica.

Dojenje je posebno važno u prvim danima bebinog života, imajući u vidu da se tada luči kolostrum – super hrana za bebe.

“Prvim mlijekom – super hranom za bebe i dalje dojenjem beba dobija neophodni imunitet koji sama ne može stvoriti. Dakle, na taj način bebu štitimo od svih patogenih agenasa i omogućujemo da njen imuni sistem sazrije od crijevne flore i ćelijskog imuniteta i da u budučnosti bude jak. Dojene bebe rijetko oboljevaju od alergijskih bolesti – astme, bronhitisa, autoimunih bolesti, dijabetesa”, precizira dr Šaranović.

Pored zdravstvene strane, važna je i ona druga – dojenjem beba osjeća dodatnu sigurnost.

“Kontakt koji ostvaruju beba i majka još od prvog kontakta koža na kozu odmah po rođenju, preko čina dojenja donose bebi mir u sigurnosti u budućem životu i štite ga od bolesti i psihičkih poremećaja. Dojenje je, dakle, važno za sveobuhvatni razvoj djeteta.   Sadrži sve što je potrebno za fizički, psihički, socijalni, emotivni, kognitivni razvoj, razvoj svih čula inteligencije, štiti od infekcija i alergija”, kaže dr Šaranović.

A osim dobrobiti za bebu, nebrojene su dobrobiti i za majku.

“Majke koje doje takođe štite svoje zdravlje – smanjuju rizik od nastanka niza bolesti, posebno raka dojki i jajnika, dijabetesa, postpartalne depresije, KVS bolesti”, ističe naša sagovornica.

Za sve, pa i za dojenje, neophodna je, prema njenom mišljenju, motivisanost, informisanost, malo učenja, mnogo upornosti i strpljenja u prvim danima, ali to na kraju rezultira nizom benefita.

“Hrana je uvek tu bez pripreme obroka, plača, nervoze i bez novčanih izdataka. Beba koja doja je sretna i napreduje”, jasna je dr Šaranović.

Do ovog cilja se dolazi zajedničkim snagama – majka dojilja treba podršku i pomoć porodice da bi joj se obezbijedili uslovi za dojenje – mir, harmonija, higijensko-dijetetski režim.

“Ali, kada nakon nekoliko dana sve dođe na svoje mesto, dojenje postaje čin zadovoljstva kako za bebu, tako i za majku. Za sve ovo neophodna je edukacija, edukacija, edukacija – koja počinje u još u trudnoći u savjetovalištima za trudnice”, navodi dr Šaranović.

Jedno takvo savjetovalište funkcioniše i u ZU Dom zdravlja Bar, u Dspanzeru za žene, a radionice u sklopu kojih se može naučiti dosta o ne samo dojenju, već o majčinstvu uopšte, trudnice – buduće majke, mogu pohađati od 28. nedjelje trudnoće.

“Sve one mogu, i trebaju, da ga posjećuju. Tu saznaju mnogo važnih stvari o trudnoći, porođaju, njezi bebe i posebno o dojenju. Tu ih učimo zašto da doje, kako da doje, kad da doje, dokle da doje… Sledeća podrška dojenju jeste u porodilištima, gdje se prvih dana posle porođaja svi trude da zajednički uspostave laktaciju, a potom u savjetovalištima za bebe, gdje se prati kako proces dojenja napreduje”, objašnjava dr Šaranović.

Podaci iz 2019.godine kažu da je u Crnoj Gori tek svaka peta beba dojena. No, kako objašanjava dr Šaranović, vrlo su rijetke situacije kada majka ne može da doji, i tada su u pitanju određene bolesti i terapije.

“Velika većina žena može da doji, samo je potrebna upornost i strpljenje. Nema lošeg mlijeka, sem kod rijetkih patoloških stanja majke. Mlijeka ima dovoljno, samo treba pravilno dojiti i u pravilnim razmacima. Dojenje podstiče stvaranje mlijeka. Priroda se pobrinula da beba, kako raste i treba više mlijeka, svojom snagom brže i bolje isprazni dojku, što je podsticaj da se ono više stvara, jedno od čuda prirode. Zato apel svim budućim majkama, njihovim porodicama, zdravstvenim radnicima –  da promovišu dojenje, jer je ono najbolji početak života svake bebe”, poručuje naša sagovornica.

Na kraju, ona kaže da se čak i u uslovima aktuelne pandemije korona virusa, pokazalo da je dojenje najbolja prevencija bolesti.

“Čak i u uslovima potpunog lockdown-a hrana je bila tu. Čak i majke pozitivne na korona virus, uz određene propisane mjere opreza, mogu dojiti svoju bebu i tako joj obezbijediti ulaznicu za sretan i zdrav život”, zaključila je dr Sandra Šaranović.

Avatar

Sonja Jovanović

Pročitajte još