Gdje i šta jedu učenici na školskom odmoru – alarm za kreatore politike zdravlja

 Gdje i šta  jedu učenici na školskom odmoru – alarm za kreatore politike zdravlja

Školske kuhinje godinama su zatvorene, a nutricionisti dijetolozi su mišljenja da ih treba ponovo otvoriti kako bi učenici imali zdrav obrok, po preporuci struke. Ljekari koji se bave ishranom apeluju da se, u cilju stvaranja zdravije nacije, pitanjem ishrane djece školskog uzrasta treba sistemski posvetiti.

Srećna je okolnost, kažu ljekari, da su u predškolskim ustanovama obroci dobro regulisani.
Međutim, potpuna neuređenost pitanja ishrane u školama dovodi do toga da učenici uglavnom na pauzi između časova kupuju brzu hranu, hranu iz pekare, grickalice, slatkiše koji su u vrhu liste grešaka kada je riječ o ishrani školaraca, a rezultat je sve više gojazne djece.
Brza hrana, slatkiši, grickalice su među glavnim uzročinicima gojaznosti.


Učenici na pauzama uglavnom kupuju brzu hranu, Foto: Profimedia, Tetra Images

Gojaznost u dječijem i adolescentnom uzrastu predstavlja veliki zdravstveni problem.  Prekomjerna tjelesna težina i kod najmlađe populacije može prouzrokovati visok nivo masnoće u krvi i povišen pritisak, kao i rizik od pojave dijabetesa.

„Nažalost, u osnovnim i srednjim školama, školskih kuhinja nema. Mišljenja sam da škola treba da ima školsku kuhinju i da od njih treba napraviti institucije“, kaže dr Snežana
Barjaktarović Labović, specijalista higijene i dijetolog.

„Obroci koji se nude djeci tokom boravka u školi uglavnom su u potpunoj suprotnosti sa onim što dijetologija postavlja. Taj školski obrok treba djetetu da nadoknadi izgubljenu energiju za prva dva časa i da mu omogući da funkcioniše do kraja nastave. Tačno se zna odnos bjelančevina, ugljenih hidrata, masti u obroku, voća, mlijeka. Mislim da je tema za kreatore politike zdravlja da naprave programe“, kaže dr Barjaktarović Labović, ističući kad je zdravlje u pitanju, uvijek treba krenuti od najmlađih.

Škole trebaju da imaju školske kuhinje, Foto: Ilustracija

„Školske kuhinje treba implementirati. To ne mora da bude velika kuhinja, već po standardima adaptirati prostor u školi, i planirati broj obroka u odnosu na broj učenika. Zaista nije komplikovano, i sa malo volje to može da se realizuje. Strašno je kad ni roditelji, a ni
nastavni kadar nisu svjesni problema. Naš cilj treba da bude zdrava nacija“, istakla je dr Barjaktarević Labović, dodajući da ako hoćemo zdraviju naciju, onda se tom pitanju trebamo sistemski i posvetiti.
Preporuke dijetologa  su pet obroka dnevno, doručak, ručak i lagana večera, kao i dvije užine, uz mnogo vode. Doručak je najvažniji obrok!

„Na žalost istina je da se doručak češće preskače. Tokom radionica pitam djecu – koliko vas je doručkovalo, na prste jedne ruke brojimo učenike koji doručkuju prije polaska u školu. Na velikom odmoru se doručkuje i to uglavnom peciva od bijelog bašna, punjena mesnim prerađevinama, i majonezima, pice, brza hrana… Sve to je hrana za izbjegavanje. U pekarama mogu da se prave zdravi obroci i da se to punudi  djeci, kao salate ili sendviči sa kiflama od integralnog brašna“, preporučuje dijetolog.

Ljekari preporučuju roditeljima da reaguju čim primjete da se dijete „ubucilo“ više nego što je to primjereno za njegov uzrast.

PJEŠAČENJE DO ŠKOLE –  SVAKI KORAK JE VAŽAN

Fizička aktivnost kao prevencija gojaznosti i održavanje vitalnosti tijela trebaju da budu stil svakodnevnog života.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su jasne – pokrenite se, makar 30 minuta dnevno hodajte.
Doktorka apeluje na školarce da pješke idu u školu i iz škole kući.
„Sve što možete odratiti pješke, odlazak u škole, kod drugara, idite dužim putem, ignorišite lift… Preporuke važe i za odrasle. Svaki korak je važan“, navodi doktorka.

Avatar

Biljana Dabić

Pročitajte još

Leave a Reply

Pravila Komentarisanja
Uslovi Korišćenja