Centralna banka uvela mjere za najugroženije: Pomoć za lica koja su ostala bez posla

 Centralna banka uvela mjere za najugroženije: Pomoć za lica koja su ostala bez posla

Centralna banka uvela je od danas novi set mjera za najugroženije grupe stanovništva. 

Riječ je o fizičkim licima koja su ostala ili će ostati bez posla i kojima je zarada smanjena ili će biti smanjena. 

Prva mjera se odnosi na uvođenje obaveznog moratorijuma u trajanju od šest mjeseci za fizička lica – korisnike kredita kojima je 31. marta ili kasnije prestao radni odnos kao posljedica epidemije COVID 19, a koji na dan 31.decembra 2019. godine nijesu imali kašnjenje u otplati kredita duže od 90 dana, a kredit na taj dan nije bio klasifikovan kao nekvalitetna aktiva. Uvođenje moratorijuma se odnosi i na korisnike kredita kod mikrofinansijskih institucija i lizing društava.

 Druga mjera podrazumijeva da su banke dužne da fizičkim licima – korisnicima kredita kojima je, usljed posljedica pandemije na poslovanje njihovih poslodavaca, smanjena zarada za najmanje 10 odsto, na njihov zahtjev, odobre restrukturiranja kredita, u smislu produžetka roka otplate.

Za lica čija je neto zarada prije smanjenja iznosila 550 eura (što je nešto više od prosječne zarade u Crnoj Gori) ili više, restrukturiranje se vrši ako je tom licu, nakon smanjenja zarade i plaćanja rate za kredit, ostao raspoloživi iznos manji od 220 eura (što je na nivou minimalne zarade u zemlji).

Za ovu kategoriju će se, kroz restrukturiranje, produžiti rok otplate kredita tako da iznos neopterećenog dijela zarade, nakon izmjene plana otplate kredita, ne bude manji od 220 eura.

Za kategorije korisnika kredita čija je neto zarada, prije smanjenja, bila ispod 550 eura, produžiće se rok otplate kredita tako da iznos neopterećenog dijela zarade, nakon izmjene plana otplate kredita, ne bude manji od iznosa neopterećene zarade koju je korisnik kredita imao prije smanjenja iste.

Svi troškovi vezani za uspostavljanje novog plana otplate kredita (obrada kredita, zaključivanje aneksa ugovora o kolateralu, ovjera ugovora i dr.) padaju na teret banke.

Kao treća mjera usvojene odluke, bankama se dozvoljava da, pri izračunavanju dospjelih obaveza na osnovu Odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti u bankama, u obračun tih obaveza, umjesto 30 odsto, uključuju 20 odsto depozita po viđenju. Na ovaj način se bankama omogućava da efikasnije upravljaju svojim sredstvima.

Avatar

Sonja Jovanović

Pročitajte još